Osjećaj 'burnouta', odnosno sagorijevanje na poslu može uključivati dojam beskorisnosti, nemoći i praznine, no to nije medicinska dijagnoza. Neki stručnjaci čak misle da su druga stanja, poput depresije, zapravo baza izgaranja.
Naglašavaju da sagorijevanje može povećati rizik od depresije, iako su depresija i izgaranje različite bolesti i trebaju različite tretmane.
POGLEDAJTE VIDEO:
Određene karakteristike neke osobe mogu utjecati na rizik od sagorijevanja. Drugi faktori, kao što je prošlo radno iskustvo, također mogu utjecati na rizik od izgaranja. To objašnjava zašto, ako se dvoje ljudi suočavaju s istim problemima na poslu, jedan doživi 'burnout', a drugi ne.
Bez obzira na uzrok, izgaranje na poslu može utjecati na fizičko i mentalno zdravlje.
Simptomi 'burnouta'
Psiholozi ističu određena pitanja kojima otkrivaju ima li osoba 'burnout'.
- Dovodite li u pitanje vrijednost svog rada?
- Vučete li se na posao i nikako da krenete s radom?
- Osjećate li se udaljeni od svog posla i ljudi s kojima radite?
- Jeste li izgubili strpljenje sa suradnicima, kupcima ili klijentima?
- Nedostaje li vam energije za dobro obavljanje posla?
- Je li se teško usredotočiti na svoj posao?
- Osjećate li premalo zadovoljstva onime što ste napravili?
- Osjećate li se iznevjereno svojim poslom?
- Sumnjate li u svoje vještine i sposobnosti?
- Koristite li hranu, droge ili alkohol da biste se osjećali bolje ili da biste otupjeli?
- Jesu li se vaše navike spavanja promijenile?
- Imate li glavobolje, probleme sa želucem ili crijevima ili druge fizičke probleme bez poznatog uzroka?
Ako ste na bilo koje od ovih pitanja odgovorili potvrdno, možda patite od izgaranja na poslu.
Razmislite o razgovoru sa zdravstvenim radnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Ovi simptomi također mogu biti povezani sa zdravstvenim stanjima, poput depresije, piše Mayo Clinic.
Mogući uzroci izgaranja na poslu
Postoje različiti uzroci izgaranja na poslu. Oni su sljedeći:
- Nedostatak kontrole i utjecaja na to kako obavljate svoj posao, poput rasporeda, zadataka ili opterećenja, može dovesti do izgaranja na poslu. Nedostatak onoga što vam je potrebno za obavljanje posla također može dovesti do toga.
- Nedostatak jasnoće o tome što se od vas očekuje. Ako niste sigurni što vaš šef ili drugi žele od vas, vjerojatno se nećete osjećati kao da dobro radite posao.
- Sukobi s drugima. Možda radite s uredskim nasilnikom ili osjećate da su kolege protiv vas ili je vaš šef previše uključen u vaš posao. Ovi sukobi mogu povećati stres na poslu.
- Previše ili premalo za napraviti. Možda vam je posao dosadan. Ili je toliko zahtjevan da ne možete pratiti sve to. U takvim situacijama potrebno vam je mnogo energije da ostanete usredotočeni.
- Nedostatak podrške. Ako se osjećate usamljeno na poslu i u privatnom životu, mogli biste se osjećati više pod stresom.
- Problemi s ravnotežom između posla i privatnog života. Možda vam posao oduzima toliko vremena i energije da vam ne preostaje ništa za obitelj i prijatelje. Ovaj nedostatak ravnoteže može dovesti do sagorijevanja na poslu.
Faktori rizika za sagorijevanje na poslu
Sljedeći čimbenici mogu pridonijeti sagorijevanju na poslu:
- Imate veliko radno opterećenje i dugo radite.
- Borba s ravnotežom između posla i privatnog života.
- Rad u profesiji koja pomaže, kao što je zdravstvena njega, koja uključuje puno davanja drugima.
- Osjećaj da imate malo ili nimalo kontrole nad poslom.
Troškovi izgaranja na poslu
Ne poduzimati ništa u vezi sa sagorijevanjem na poslu može pogoršati probleme. Kao rezultat toga, mogli biste iskusiti:
- Osjećaj iscrpljenosti.
- Osjećaj bespomoćnosti.
- Nesanica.
- Tuga i razdražljivost.
- Više alkohola ili drugih supstanci.
- Bolest srca, visoki krvni tlak ili dijabetes tipa 2.
- Veća vjerojatnost razbolijevanja.
Rješavanje izgaranja na poslu
Sagorijevanje često uključuje stvari na radnom mjestu koje ne možete kontrolirati. Ali postoje načini da kontrolirate kako se nosite sa stresom.
- Pogledajte svoje mogućnosti. Razgovarajte sa svojim šefom o svojim brigama, možda možete zajedno raditi na promjenama ili rješavanju problema. Postavite realne ciljeve za ono što morate učiniti, saznajte što može čekati. Ako se stvari na poslu vjerojatno neće promijeniti, možda ćete potražiti posao koji bi vam više odgovarao.
- Potražite podršku. Zamolite suradnike, prijatelje ili voljene za podršku. Razgovor s drugima mogao bi vam pomoći da se nosite sa svime jer osjećaj da pripadate štiti od izgaranja. Ako vaš posao nudi program pomoći zaposlenicima, pogledajte ponuđene usluge.
- Pokušajte s opuštajućom aktivnošću. Potražite aktivnosti koje mogu pomoći kod stresa, primjeri su joga, meditacija ili tai chi. Nešto tako jednostavno kao što je duboko disanje nekoliko puta dnevno može pomoći u oslobađanju od napetosti.
- Krenite s vježbanjem. Redovita tjelesna aktivnost može vam pomoći da se nosite sa stresom i također vas može odvratiti od posla.
- Naspavajte se. Spavanje vraća dobrobit i pomaže u zaštiti zdravlja.
- Vježbajte svjesnost. To znači biti svjestan onoga što se događa u vama i oko vas bez osuđivanja ili reagiranja. Ova praksa vam može pomoći da se nosite sa svime što se događa na poslu, piše Mayo Clinic.