To je to što me zanima!

Pekmez, džem ili marmelada? U pekmezu ima najviše voća

Određeno je po pravilniku koje se voćne poslastice kako smiju zvati i što u njima mora biti, a sve ostalo, nedefinirano, su namazi. Testirali smo ih sve i otkrili što doista ima u njima
Vidi originalni članak

Ovoga puta analizirali smo svima omiljene voćne prerađevine – marmelade, džemove, pekmeze..., koje ponajviše koristimo u pripravi slatkih poslastica ili kao namaze za kruh.

Sve se dobivaju preradom voća, no nazivi se razlikuju s obzirom na vrstu te količinu voća, dijelove voća koji se koriste, dodatke poput šećera i po gustoći. Prema Pravilniku kojim se određuju karakteristike koje moraju zadovoljiti, razlikujemo ih osam, a to su: džem, ekstra džem, žele, ekstra žele, marmelada, žele-marmelada, pekmez i zaslađeni kesten pire.

Pekmez je voćni proizvod s visokim udijelom jedne ili više vrsta voća s ili bez dodatka šećera. Po većoj količini voća i manje šećera razlikuje se od džema.

Džem je želirane konzistencije i sadrži voćnu pulpu i/ili voćnu kašu jedne ili više vrsta voća te šećer, dok ekstra džem sadrži nekoncentriranu voćnu pulpu. Voćnu pulpu čine jestivi dijelovi cijelih plodova voća, po potrebi bez kore, sjemenki, koštica i sličnog, koji mogu biti narezani, sječeni ili prešani, ali ne pasirani u kašu. Voćna kaša dobiva se pasiranjem ili sličnim postupkom. Osim po tome, sadrži li kašu ili pulpu, džem i ekstra džem razlikuju se po količni voća koja mora biti veća kod ekstra džema.

Marmelada se dobiva od jedne ili više vrsta citrus voća, kao što su limun, naranča i grejp iz njihove pulpe, kaše, voćnog soka, vodenog ekstrakta i kore. U marmeladi ne smije biti komadića te mora biti glatke teksture. Vodeni ekstrakt voća sadrži sve u vodi topljive sastojke voća.

Žele se od marmelade razlikuje jer može sadržavati samo voćni sok i/ili vodeni ekstrakt jedne ili više vrsta voća i šećer, a ne i pulpu, kašu ili koru.

I 'light' ima puno šećera

Postoje proizvodi koji se dobivaju sličnim postupkom, ali ponekad zbog količine voća ili dijelova voća koja se koriste ne udovoljavaju Pravilniku. No na tržištu se prodaju pod nazivom voćni namaz ili slatko. Oba su među proizvodima koje smo analizirali. Sadrže šećer iz voća, kao i dodani šećer, pa je ukupna količina šećera u većini proizvoda više od 60 grama na 100 grama proizvoda.

Jedan analizirani proizvod je “light” jer ima 30 posto manje šećera u odnosu na većinu ovakvih proizvoda. Medutim, i dalje je šećera 40 grama na 100 grama i iako se jedini od analiziranih deklarira kao light, ne sadrži najmanje šećera. Inače se u “light” proizvode često dodaje glukoza ili fruktoza umjesto saharoze.

Kako bi se smanjio udio šećera, dio može biti zamijenjen sladilima. No iako se on često spominju u negativnom kontekstu te često povezuju s rizikom od razvoja karcinoma, istraživanjima to nije potvrđeno te se u umjerenim količinama smatraju sigurnima. Osim šećera i vode, ove voćne poslastice često sadrže limunsku kiselinu kao regulator kiselosti te sredstva za želiranje, najčešće prirodni pektin.

Maribel, 14,99 kn/420 g

Namaz je ‘light’ jer ima manje šećera, 40 grama na 100 grama, što je ipak puno. Uz fruktozni sirup i 50 posto koncentriranog crnog ribiza, ima i bezo-pasni konzervans kalijev sorbat.

Dora, 15,99 kn/350 g

Džem ima pulpu kupina, a voća je 60 grama na 100 grama što je po Pravilniku. Dodani su šećer, pektin, limunska kiselina i sumporov dioksid, konzervans koji može biti alergen.

Mackays, 20,99 kn/340 g

Marmelada. Na popisu sastojaka prvi je šećer, ima ga 66,7 grama na 100 grama, pa naranča. Dodani su sok od limuna, pektin i limunska kiselina kao regulator kiselosti.

Menz&Gasser, 21,99 kn/240 g

Voćni namaz. Ima 100 grama malina na 100 grama proizvoda. Dodani su glukoza ili grožđani šećer, pektin i sok od bazge. Šećera je najmanje, 27 grama na 100 grama.

Spar 19,99 kn/400 g


Naziv je slatko jer je način proizvodnje drugačiji nego za navedene kategorije poput džema. Brusnice je 50 posto. Dodani su šećer, limunov sok i pektin kako bi bio gušće konzistencije.

Podravka, 16,99 kn/370 g

Pekmez od šljiva. Kao što Pravilnik nalaže, sadrži veće količine voća, 160 grama šljiva na 100 grama proizvoda. Dodani su šećer i limunska kiselina kao regulator kiselosti.

Schwartau, 25,99 kn/340 g

Namaz je kod nas, a na originalu piše marmelada, vjerojatno zbog razlike u pravilniku. Ima 43 posto naranče, dodani su sok od limuna i pektin. Šećera je 55,1 gram na 100 grama.

Dida Boža, 22,99 kn/240 g

Ekstra džem znači da sadrži nekoncentriranu pulpu šipka. Piše da su šipak i šećer iz organskog uzgoja, a kiselost reguliraju limunska i mliječna kiselina.

Idi na 24sata

Komentari 20

  • milano 11.01.2018.

    Po našem podravskom pravilniku pekmez je kad se usitni voće tj. smelje se ili smiksa cijelo bez koštica, džem je kad se stavlja cijelo voće ili veći komadi ako je voće veliko, pa se onda ukuha, a marmelada je kad se pekmez na kraju još propasira. Šećer se dodaje ovisno o okusu i kuha do željene čvstoće s tim da džem treba ostaviti rijeđi, a pekmez kak ko hoće, mekši za nešto namazati, tvrđi za buhtle i tak. Žele se pravi od soka sa sredstvo za želiranje. Ovo što čitam su gluposti, a pogotovo što na našim proizvodima treba pisati ono što su nam nametnuli iz EU

  • pikzibner 11.01.2018.

    Kod mene, zemeš voće koje hoćeš, očistiš od koštica i oguliš od kože ak je potrebno, spasiraš ak je potrebno, prokuhaš ak je potrebno, i onda to staviš ukuhati s količinom šećera po degustaciji. Što je to po Pravilniku nemam pojma, mi to sve zovemo pekmez.

  • domoljub029 11.01.2018.

    Naučna Hrvatska Fantastika "Pekmez od šljiva sadrži : 160 grama šljiva na 100 grama proizvoda ?,,,,usput : prodajem 20 lit.vina u boci od 2 litre.

Komentiraj...
Vidi sve komentare