Usamljenost je zarazna kao gripa, potvrdila je studija američkog Sveučilišta Indiana. Ljudi su poput spužvi i lako upijaju tuđe raspoloženje, naročito negativno. Depresivni i usamljeni svoj pesimizam i osjećaj nezadovoljstva najčešće prenose na ljudi s kojima provode najviše vremena. Istraživanja su potvrdila da su cimeri depresivnih ljudi i sami već nakon tri do šest mjeseci zajedničkog života iskusili simptome depresije.
|
Foto: Fotolia
Strah se jako brzo širi, naročito među masama. Stručnjaci vjeruju kako ljudi na temelju znoj prepoznaju nečiji strah i sami se prestraše. Taj ih strah instinktivno štiti i tjera da što spremnije reagiraju na možebitnu opasnost, piše <a href="http://http://www.womansday.com/health-fitness/stress-management/is-it-contagious">Woman's Day</a>.
|
Foto: themoviedb.org
Osim straha, ljudi iz znoja mogu prepoznati još jednu prijelaznu emociju, gađenje. Taj se osjećaj širi preko feromona koji ljudi ispuštaju, potvrdile su studije. Tako su žene mirišući znoj muškaraca koji su gledali film koji izaziva gađenje, i same osjetile gađenje.
|
Foto: themoviedb.org
Baš kao i nezadovoljstvo i sreća je zarazna. Dobro raspoloženje širi se među ljudima kao lančana reakcija, pa tako čak i prijatelj vašeg prijatelja neposredno utječe na vašu sreću, dokazale su studije. Oni povećavaju vašu sreću za 10 posto, a prijatelji za 15 posto. Također, mozak automatski reagira već na sam zvuk smijeha i razvlači mišiće lica.
|
Foto: Dreamstime
Oko dvije trećine ljudi automatski će osjećati svrbež i počešati se čim vide drugoga da to radi, potvrdila je studija britanskog Sveučilišta Hull. Češkanje je zarazna radnja, baš kao zijevanje, ali neki su ljudi ipak otporniji na taj izazov od drugih. I dok su zijevanje i smijanje zarazni u 50 posto slučajeva, češanje će utjecati na više od 65 posto ljudi.
|
Foto: Fotolia
Pomalo bizarno, ali i zadihanost je zarazna. Već na sam pogled ljudi koji pokušavaju uloviti dah i sami ostajemo bez zraka, a za sve je kriva empatija, tvrde znanstvenici. Ljudi jednostavno nesvjesno oponašaju nečije ponašanje jer misle da će im tako moći pomoći.
|
Foto: Fotolia
Sam pogled dovoljan je da stres prijeđe na vas, potvrdila je američka studija. Slično kao kod straha, feromoni iz znoja druge čine nervoznima i povisuju razinu hormona stresa, kortizola. Na taj način se tijelo priprema za potencijalnu opasnost. To je osobito vidljivo, kod novorođenčadi. Što su majke nervoznije, to su i djeca jače uznemirena, a srce im brže kuca.
|
Foto: Fotolia
Osim raspoloženja, i ciljevi su prijelazni. Istraživanja su potvrdila da su nam određenim predmeti i ciljevi privlačniji, ako znamo da ih drugi žele posjedovati ili ostvariti. To može biti pozitivno iskustvo, jer nas uči što je dobro za nas bez da sve to i isprobamo, tvrde psiholozi.
|
Foto: Allmoviephoto
Deperesija baš poput gripe lako prelazi na druge, isto kao i zadihanost za koju je kriva empatija. Stres se širi s majke na bebu, a češanje je zaraznije i od zijevanja