ETA (Euskadi Ta Askatasuna - Baskija i sloboda) osnovana je 1959. godine i u početku je djelovala kao studentski pokret Baska protiv Francove diktature koja je zatirala baskijsku kulturu i identitet, a kasnije se razvila u paravojnu organizaciju odgovornu za smrt više od 800 žrtava. Iako su o teroru koji je provodila snimljeni brojni filmovi i serije (“El Fin de ETA”, “Dias Contados”, “Ogro”, “Todos estamos invitados”, “Yoyes” itd.) te je objavljen niz publicističkih i književnih djela, zanimanje za ovu tematiku nije jenjalo, što potvrđuje “Patria”, novi roman španjolskog pisca s njemačkom adresom Fernanda Aramburua.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ovaj je opsežni roman u Španjolskoj objavljen 2016. godine i u prvoj je godini doživio čak dvadeset izdanja, preveden je na trideset jezika te je osvojio neke od najznačajnijih nagrada (Europska nagrada Strega, Nacionalna nagrada za književnost, Nagrada kritike, Nagrada Euskadi, Nagrada Francisco Umbral, Nagrada Dulce Chacón, Nagrada Arcebispo Juan de San Clemente, Nagrada Lampedusa, Nagrada Premio Cultura Mediterránea).
“Patria” je prvi Aramburuov roman preveden na hrvatski jezik, za što su zaslužni izvrsna prevoditeljica Željka Somun i izdavačka kuća Fraktura. U središtu romana su dvije žene, Birren i Miren, i njihove obitelji koje povezuju nekadašnje prijateljstvo i romantična ljubav prekinuta terorističkim činom sa smrtnim ishodom. Ubijen je Birrenin muž, Txat, vlasnik malog transportnog poduzeća, kojemu je ETA izravno prijetila i tražila novac. Txat se oglušio na njihove zahtjeve, iz čega se zaključilo da nije dovoljno dobar domoljub i da zaslužuje umrijeti.
Za njegovu smrt optužen je Mirenin sin Joxe Mari, u kojem ona ne vidi ubojicu, nego nacionalnog heroja. Birren i dvoje djece prisiljeni su napustiti selo jer se zbog straha ili političkih uvjerenja odnos okoline prema njima drastično mijenja. Godine prolaze te Birren mora doznati cijelu istinu i na neki način razumjeti motive ubojstva. Nada se da će Joxe Mari od nje zatražiti oprost u pismima koja razmjenjuju. Vraća se u selo, što je doživljeno kao provokacija i kopanje po starim ranama. Ništa lakše ne živi ni Miren - jedan sin joj je u zatvoru, drugi ima posve drugačija uvjerenja od njezinih, a kći obolijeva i ostaje prikovana za invalidska kolica.
Aramburu je roman iscjepkao na 125 kraćih poglavlja u kojima se izmjenjuju prošlost i sadašnjost u razdoblju od trideset godina - od polovine osamdesetih, kad su počeli teroristički napadi ETA-e, pa sve do 2009. godine, kad je izdan proglas o obustavi oružanih sukoba. Događaji i mjesta se izmjenjuju brzo, čime vrijeme dobiva iluzoran karakter brišući granicu između prošlog i sadašnjeg.
Pripovijedanje teče višeglasno, točnije kroz devet glasova, uključujući i pripovjedača u trećem licu. Ponekad se događa da pripovjedač u prvom i trećem licu govore uglas, što bi bilo kaotično da roman nije napisan jednostavnim, lijepim i slikovitim jezikom koji ne dopušta zastoje u pripovijedanju ili razumijevanju. Autor se romanom ne fokusira na sam teroristički čin, nego na posljedice koje ima na živote dvije obitelji i šire zajednice. On ostavlja dovoljno prostora za svaki od likova da iznese svoju priču, impresije, osjećanja i strahove kroz koje se rasvjetljavaju određeni događaji i odnosi te se zrcale karakteri drugih likova.
Izmjenom prošlog i sadašnjeg Aramburu naglašava da traume ne blijede, naprotiv, njegovi ih likovi nose sa sobom kao neizlječivu bolest. “Patria” je roman koji pripovijeda o jednom od najvećih problema suvremenog društva, o terorizmu i mračnoj strani domoljublja koje lako prelazi u mržnju i nacionalizam, propitujući ljudsku prirodu iz aspekta žrtve i počinitelja te mogućnost da čovjek dođe do istine i da se na neki način pomiri sa sobom i drugima.
Riječ je o izuzetnom romanu koji svjedoči o autorovu jezičnom umijeću, vještini vladanja velikim tekstom te sposobnošću da ritam i atmosferu s početka romana zadrži do kraja.
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA: