Dotadašnja gradska groblja Rokovo, Pantovčak, Jurjevsko i ostala sredinom 18. stoljeća postala su premala za pokapanje umrlih Zagrepčana, kojih je tad bilo oko 25 tisuća, pa je odlučeno da će se graditi novo, velebno groblje, na uzvišenom dijelu Zagreba. Gradska općina je 1873. godine odlučila kupiti imanje Ljudevita Gaja na dražbi, samo godinu dana nakon njegove smrti (u travnju 1872. godine). Zbog uređenja cjelokupnog posjeda, Gaj je zapao u velike dugove obnovivši o svom trošku ljetnikovac i sagradivši čak i pristupnu cestu koja vodi na Mirogoj. Već 24. siječnja 1873. godine kupljeno je Gajevo imanje s namjerom preuređenja u centralno zagrebačko groblje, a taj se datum smatra danom osnutka zagrebačkog Mirogoja. Prilikom uređenja gradska općina nije dirala Gajev perivoj, a na groblju su, uza sve puteve, zasađeni drvoredi lipa, javora, smreka, divljeg kestena i drugih stabala.