Do ovog otkrića došlo je nakon skeniranja lubanje fosilizirane ribe stare 319 milijuna godina, a stručnjaci smatraju kako bi se moglo raditi o najstarijem primjeru dobro očuvanog mozga kralješnjaka što baca novo svjetlo na ranu evoluciju riba koštunjača, stoji u studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Nature.
POGLEDAJTE VIDEO:
Fosil lubanje izumrle vrste Coccocephalus wildi istraživači su pronašli u rudniku ugljena u Engleskoj prije više od jednog stoljeća. Taj fosil je jedini poznati primjerak riblje vrste pa su se britanski i američki znanstvenici udružili kako bi saznali više o njoj.
Znanstvenici sa Sveučilišta Michigan u SAD-u i Sveučilišta Birmingham u Velikoj Britaniji koristili su se nedestruktivnom tehnikom snimanja - kompjutoriziranom tomografijom (CT). Željeli su zaviriti u lubanju i pregledati strukturu njezine unutrašnjosti. Ono što su ugledali na ekranu iznenadilo je, kažu i njih same. CT snimak je pokazao 'neidentificiranu mrlju' za koju su zaključili da je mozak.
Na 3D snimci jasno se vidjela definirana struktura sa značajkama koje se nalaze u mozgu kralježnjaka.
- Ovo je tako uzbudljivo i neočekivano otkriće. Nismo mislili da je unutra mozak kad smo odlučili proučavati lubanju - rekla je koautorica studije Sam Giles, paleontologinja za kralježnjake i viša znanstvena suradnica na Sveučilištu u Birminghamu.
- Bilo je toliko neočekivano otkriće da nam je trebalo neko vrijeme kako bismo bili sigurni da je to zapravo mozak. Anatomija mozga u ovom fosilu ima velike implikacije na naše razumijevanje evolucije mozga kod riba - dodala je.
Pogledajte detalje ovog istraživanja i u videu:
Paleontologinja kaže kako je Coccocephalus wildi plivala u estuariju (riječno ušće oblikovano poput lijevka), a hranila se malim vodenim životinjama i vodenim kukcima.
- Mozgovi živih žaroperajih riba pokazuju strukturne značajke koje se ne vide kod drugih kralješnjaka, ponajviše prednji mozak koji se sastoji od neuralnog tkiva koje se savija prema van. Kod drugih kralješnjaka ovo živčano tkivo se savija prema unutra. C. wildi nema ovu karakterističnu značajku zračoperajih riba, s konfiguracijom dijela njezinog prednjeg mozga koji se naziva 'telencephalon' što više nalikuje drugim kralješnjacima, poput vodozemaca, ptica, gmazova i sisavaca - pojasnili su istraživači u studiji.
- Ovo nam otkriva da se konfiguracija telencefalona viđena kod živih žaroperajih riba pojavila mnogo kasnije nego što se mislilo - pojasnio je glavni autor studije Rodrigo Tinoco Figueroa iz Paleontološkog muzeja Sveučilišta u Michiganu.
- Naše znanje o evoluciji mozga kralježnjaka uglavnom je ograničeno na ono što znamo o živim vrstama, ali ovaj fosil nam pomaže upotpuniti važne praznine u znanju koje se dobiva samo iz iznimnih fosila poput ovog - dodao je.
Kaže kako, za razliku od tvrdih kostiju i zuba, znanstvenici rijetko pronalaze moždano tkivo, koje je mekano, sačuvano u fosilima kralješnjaka. Međutim, mozak C. wildi bio je iznimno dobro očuvan.
- Iako postoje pronađeni mozgovi beskralješnjaka stari i do 500 milijuna godina, svi su spljošteni. Ovaj mozak kralježnjaka je najstariji trodimenzionalni fosilni mozak od svega što poznajemo - kaže Sam Giles.
Lubanju su pronašli u slojevima steatita. Smatraju da je niska koncentracija kisika, brzo zakopavanje sitnozrnatim sedimentom te vrlo kompaktna zaštitna moždana ovojnica igrali ključnu ulogu u očuvanju mozga ove ribe.
- Moždana ovojnica stvorila je kemijsko mikrookruženje oko zatvorenog mozga što je pomoglo da se njegovo meko tkivo zamijeni gustim mineralom - pojasnio je Rodrigo Tinoco Figueroa.
- Sljedeći su koraci točno utvrditi kako se tako delikatne značajke poput mozga mogu sačuvati stotinama milijuna godina i potražiti više fosila koji, također, imaju očuvani mozak - zaključila je Sam Giles, a prenosi CNN.