Kod kuće je najteže - tako bi se ukratko mogle opisati priče domaćih inovatora koji na svjetskim sajmovima osvajaju nagrade i dokaz su da Hrvatska ima ljude s odličnim idejama, ali ih ne zna prepoznati. 

Jedna od njih je i Sanja Vale Čupić iz Pule koja je ideju zabavne nautičke peljare, društvene igre kroz koju igrači upoznaju Jadran, povijest i legende uspjela pretvoriti u proizvod te izaći s njim na tržište. No to je, kaže, bilo iznimno teško. 

- Moja olakotna okolnost je obilje energije, optimizma koji sam u startu imala te vizija koja mi je bila misao vodilja. S obzirom na to da sam krenula s nula kuna, bile su potrebne brojne kompetencije kako bi se složila matrica i od ideje došlo do visokokvalitetnoga stopostotnoga hrvatskog proizvoda namijenjenog i izvozu - kaže. 

Malo povoljnog vjetra u leđa dala joj je Tiskara Grafing, koja joj je izašla ususret s odgodom plaćanja, što je olakšalo izlazak na tržište. Brojne tvrtke su ga odabrale kao poslovni poklon, roditelji djeci kao božićni ili rođendanski dar, a odrasli kao zabavu, pa su ubrzo pokriveni troškovi prve proizvodnje.

- No kako je loša ekonomska situacija na tržištu, sve je teže doći do distributera. Zbog toga sam otvorila web trgovinu (www.adrinaut.com), tako da kupac može naručiti igru iz svog doma i već drugi dan primiti proizvod - priča Sanja. 

Dodaje kako je do sada proizvela 15.000 komada proizvoda na pet jezika, no uz brojne druge troškove bilo je teško financirati proizvodnju vlastitim novcem, uglavnom bez ozbiljnije potpore. 

- Cijena zaštite pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo iznosi oko 5000 kuna i veliko je olakšanje što se to može rasporediti u nekoliko uplata: pri prijavi, nakon odobrenja, kroz članarine. Dobra je vijest to što je Savez inovatora Istarske županije obavio pripremu dokumentacije za zaštitu industrijskog dizajna besplatno - priča. 

Većina inovatora u Hrvatskoj ističe značajnu potporu inovatorskih saveza, no kad je riječ o državnim poticajima za male start up tvrtke i one koji tek razvijaju proizvod, priča je nešto drukčija. 

- Budući da je moja inovacija i proizvod turističke prirode, brendiranje Hrvatske na originalan način, vrlo male potpore zavrijedila sam od Sektora turizma 2012. Konkurirala sam i na svim mogućim natječajima Vlade RH kao poduzetnik, na natječajima za poduzetnice, kao i za inovatore, ali ništa - kaže. Istodobno, probijanje do tržišta i partnera koji bi možda mogli i financijski pomoći proizvodnji nosi jako puno sitnih troškova koje nije lako podmiriti. 

- Svako putovanje na sajam stoji me barem 10.000 kuna, a u godinu dana bila sam u Ženevi gdje sam osvojila prvu medalju za inovativnost, u Londonu gdje sam dogovorila poslovnu suradnju, s Hrvatskom gospodarskom komorom u Puli, gdje sam prisustvovala razvoju strategije Jadransko - Jonske regije i odradila promidžbu, posebice među Talijanima, a u Nürnbergu sam osvojila zlatnu medalju za inovativnost - kaže Sanja, koja za desetak dana ide u Berlin na izložbu Boot&Fun. 

- Postoji interes iz Njemačke i vjerujem da je to pravo mjesto za mene - zaključuje. 

Zbog manjka potpore inovatori odlaze van

Oko 85 posto naših inovatora privatne su osobe koje zbog manjka novca i potpore države često odustaju, kaže Marko Bubaš, predsjednik Saveza inovatora Karlovačke županije. 

- Nema mogućnosti financiranja osim preko državnih potpora ili kredita banaka koji nisu povoljni - dodaje Bubaš. 

S druge strane, u svijetu velike tvrtke na takvim sajmovima traže proizvode koji su kompatibilni s njihovom proizvodnjom i pomažu im. 

Tako Anita Bušić kaže da osniva tvrtku u Londonu djelomično zato da bi mogla sudjelovati u prikupljanju novca prema modelu koji je otvoren malim ulagačima iz cijele Europe. 

Start up projekti kod nas slabo prolaze zbog manjka iskustva

Imam ideju, prototip te značajan interes, no koncept još želim razvijati što mi je zbog troškova teško ostvariti, kaže Anita Bušić, autorica sustava BodyRecog za koji je nedavno dobila Zlatnu medalju na Sajmu inovacija u Londonu. Program na temelju fotografije pomaže u procjeni nečijega zdravstvenog stanja, fizičke spreme, plana i programa prehrane, vježbanja, praćenja trudnoće (osobito rizičnih) i slično. 

- Idealan je i za planiranje u vojsci (procjeni fizičke spreme, nabavi uniformi za koje je vrlo lako utvrditi točne mjere) te u sustavima u kojima se planira prevencija jer omogućuje da brže dođemo do podataka. Ponekad su za to potrebna mjerenja koja traju i po 40-ak minuta što u istraživanjima u kojima je potreban veći uzorak oduzima puno vremena. S BodyRecogom to je brže i jednostavnije - objašnjava Bušić. 

Upravo na temelju tih pretpostavki dogovorena je i suradnja s našim Institutom za antropologiju i Kineziološkim fakultetom.

- Sustav bi mogao biti zanimljiv i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja provodi istraživanja o zdravstvenom stanju pojedinih nacija te na temelju toga gradi preporuke i planove na svjetskoj razini. Uvjerena sam da proizvod ima tržište, no unatoč nagradama na natječajima u Hrvatskoj nije bilo odjeka. Na natječaju na kojemu su se posebno vrednovali start up projekti i poduzetnice dobila sam bodove na to, ali i izgubila zbog manjka iskustva. Dakle, traže se tvrtke početnici, ali negativno boduje manjak iskustva?! Bodove sam izgubila i na financijama iako sam imala pisma namjere koja pokazuju da vlastita sredstva koja treba osigurati u projektu mogu osigurati - zaključuje Anita. 

Država bespovratno daje 350.000 kuna

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) tijekom 2014. za inovacije u poduzetništvu u sklopu Poduzetničkog impulsa za 2014. potaknula je 14 gospodarskih subjekata s nešto više od šest milijuna kuna, kaže glasnogovornica Agencije Helena Madunić.  

- Poticaje su dobile i tri fizičke osobe s inovativnom poslovnom idejom, 138.126 kuna - dodaje Madunić. 

Inovatorima koji tek počinju posao poput Anite Bušić, autorice programa BodyRecog, u Agenciji preporučuju potpore iz programa Provjere inovativnog koncepta POC (Proof of Concept). Riječ je o programu koji podupire provjeru i potvrdu komercijalne primjene istraživačkih rezultata te definiranja odgovarajuće strategije za nastavak komercijalizacije. 

Moguće je bespovratno ostvariti do 70 posto ukupnih troškova projekta (mikro i mala poduzeća), odnosno do 50 posto (za srednja poduzeća), a dodjeljuje se najviše 350.000 kuna. Od 2010. provedeno je pet krugova natječaja za taj program i financirano je 200 PoC projekata, a šesti krug natječaja očekuje se u prvoj polovici 2015. Fokus mora biti na provjeri i dokazivanju inovativnoga koncepta ili ideje za koju još ne postoji potvrda da funkcionira, s tim da nema povrata ako se koncept ne pokaže provedivim. Novac se odobrava za provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, izradu funkcionalnog prototipa i demonstraciju tehničke izvedivosti te za analizu tržišta ili izradu studije isplativosti, izradu koncepata i strategije za razvoj ili komercijalizaciju proizvoda (studija ili plan za komercijalizaciju). Dio novca može se iskoristiti i za financiranje savjetnika i konzultanata, troškove opreme i slično. 

Također, HAMAG-BICRO u okviru jamstvenog programa EU početnik namijenjenog poduzetnicima početnicima izdaje jamstva za kredite i za inovacije. Moguće je dobiti jamstvo za kredit do pet milijuna kuna. Jamstva se odobravaju i u okviru jamstvenog programa “Rastimo zajedno” u iznosu do sedam milijuna kuna, no taj je program otvoren samo za poduzetnike koji posluju već 24 mjeseca. 

Savjeti inovatorima

• Prije predstavljanja prototipa i ideje javnosti zaštitite ih pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo
• Uključite se u savez inovatora koji djeluje na vašem području 
• Predstavite proizvod fakultetu ili institutima s područja na koje se odnosi jer ga oni mogu uključiti u svoje projekte za koje obično dobivaju novac
• Budite otvoreni za suradnju s partnerima na principu sudjelovanja u vlasništvu tvrtke (partner može pomoći u osiguranju novca, a ostajete vlasnik udjela koji ima udio u dobiti kada se proizvod potvrdi na tržištu)