Postoji snažna veza između osobnosti i rizika od bolesti - marljivost i znatiželja štite tijelo od bolesti, a tjeskoba i zabrinutost im širom otvaraju vrata te kronični mrgudi obolijevaju češće te žive kraće od otvorenih i vedrih ljudi, pokazala je najnovija američka studija Sveučilišta Washington u St. Louisu. Razvoj niza bolesti povezan je s ponašanjem i načinom na koji ljudi doživljavaju i odnose se prema svijetu koji ih okružuje. 

Osobnost je stoga pouzdan pretkazatelj mnogih bolesti, no ne i karcinoma, tvrde znanstvenici. Da bi precizno definirali koje osobine su prijatelji, a koje neprijatelji zdravlja, vodeći se petofaktorskim modelom, ocijenili su pet temeljnih karakteristika osobnosti - ekstraverziju, savjesnost u poslu, otvorenost za nova znanja i iskustva, ugodnost u kontaktu te emocionalnu uravnoteženost. 

Oni koji su u poslu savjesni, a u komunikaciji otvoreni, ugodni i spremni na kompromis zdraviji su i pod znatno manjim rizikom od bolesti poput moždanog udara, dijabetesa i artritisa, tvrde istraživači. Razlog je, smatraju, i to što vlasnici spomenutih crta osobnosti vode više računa o zdravom načinu života, manje su pod stresom te imaju bolju komunikaciju s liječnikom. 

Međutim, tjeskobni, neraspoloženi, razdražljivi, neprestano zabrinuti ljudi, skloni epizodama tuge i promjenama raspoloženja, pod većim su rizikom od bolesti. Oni se, tvrde istraživači, manje efikasno nose sa stresom te njihovo tijelo otpušta više hormona stresa, kortizola, koji u velikim količinama oštećuje imunološki sustav i organe, uključujući i mozak.

- Savjesne osobe ozbiljno shvaćaju obveze, rjeđe ih odgađaju te postavljaju prioritete. Vode zdraviji život te redovito vježbaju, ne puše, zdravo se hrane pa stoga imaju i manje izražene fizičke tegobe ili ih otkrivaju dovoljno rano da ih riješe - pojašnjava magistra psihologije Dunja Vuković iz tvrtke Ramiro. 

Ekstroverti se u kontaktima s ljudima oslobađaju negativnih emocija koje mogu uzrokovati fizičke smetnje. Otvoreni su te se ne ustručavaju tražiti savjete i psihološku potporu što, tvrdi psihologinja Vuković, učvršćuje njihovu liniju obrane od štetnih posljedica stresa. 

- Emocionalno nestabilniji ljudi su pod povećanim stresom, napetiji su, prestrašeniji ili tužniji te se teže hvataju u koštac s problemima. Skloni su sve što im se događa doživljavati negativnije što kao posljedicu može imati kardiovaskularne i psihosomatske bolesti - upozorava psihologinja Vuković. 

Prema Kretshmerovoj tipologiji osobnosti, koja se koristi i u kliničkoj medicini, dva su osnovna tipa - piknički i astenički. Da biste bili zdravi i puni energije, odredite kojem tipu pripadate te se ponašajte u skladu sa svojom prirodom; istaknite svoje prednosti i disciplinirano radite na manama - poručuje dr. med. Meri Bura.

Astenici su, pojašnjava liječnica, uglavnom mršavi, nervozni, često površni i nedosljedni, ali vrlo kreativni. Naginju niskom tlaku i oscilacijama razine šećera u krvi. Emocija koju najčešće osjećaju je strah koji troši mnogo energije te često imaju smanjenu razinu šećera u krvi, smanjen broj otkucaja srca te smanjen broj leukocita, a povećan limfocita, zbog čega ih često muče alergije. Skloni su TBC-u pluća, bronhalnoj astmi, gastritisu, ulkusu na želucu, hernijama, shizofreniji te ptozi organa (spuštena maternica, kapci, grudi). 

- Ljudi asteničke konstitucije trebali bi puno hodati na svježem zraku te vježbati. Preporučujem jogu za početnike, sportove na otvorenom, jahanje i plivanje. Trebali bi redovito uzimati proizvode s klorofilom i kurkumu uz jela te piti puno tekućine, limunade s javorovim sirupom. Nesanicu mogu riješiti lijeganjem do 22 sata, a prije spavanja se treba najesti. Puretina, mlijeko i banane pospješit će dobar san - savjetuje dr. Meri Bura.

Piknici se vode mišlju: “Bit će mom, pod svaku cijenu”. Tjelesno su jači, ambiciozni, skloni ljutnji, ljubomori i kontroli. Naginju visokom tlaku, dijabetesu te aterosklerozi i srčanim bolestima, a fatalni mogu biti i krvni ugrušci. Često imaju povećan broj leukocita što upućuje na upalne procese te se manifestira upalnim bolestima zglobova, kože i crijeva, migrenama, bolovima u vratu i donjem dijelu leđa, grloboljama, autoimunim bolestima i gihtom. Emocije osjećaju u srcu poput stezanja i težine na prsima.

- Oni žele biti pobjednici te su za njih preporučljivi natjecateljski sportovi poput tenisa. Zdravom prehranom mogu spriječiti niz ozbiljnih kroničnih bolesti poput srčanih tegoba i dijabetesa - zaključuje dr. med. Meri Bura.

Ne mijenjajte se jer tako postajete osjetljiviji 

S temperamentom smo rođeni i to je nešto što se ne mijenja. To je naša konstitucija koja nas određuje i fizički i emotivno. Možemo se udebljati 15 kg, no nikad nam se neće povećati opseg glave, promijeniti boja očiju, veličina usta i sl. Jednako se tako ne mijenjaju ni naše osnovno raspoloženje ni odnos prema svijetu. No ono što se mijenja je društveno uvjetovano te ljudi, kako bi udovoljili okolini, nažalost mijenjaju sebe te postaju netko drugi. Upravo tako nastaje bolest, a izlječenje dolazi kada se osoba vraća sebi, pravom karakteru te zadovoljavanju svojih potreba i užitaka, kaže dr. Bura.

I znatiželja je osobina koja stvara ‘štit’

Otvoreni za nova znanja i iskustva, znatiželjni su i maštoviti. Ako se ta osobina poveća za jednu jedinicu, rizik od moždanog udara se smanjuje 31 posto, od srčanih bolesti 17, visokog tlaka 29 posto i artritisa 21 posto. 

Sa savjesnošću raste otpornost na niz bolesti

Istraživači su na ljestvici od 1 do 4 ocijenili svaku osobinu ispitanika. Utvrdili su da se s povećanjem savjesnosti za jednu jedinicu rizik od moždanog udara smanjuje 37 posto, od visokog tlaka 27, artritisa 23 i dijabetesa 20 posto.