Program izobrazbe u području ukrasne hortikulture osoba s invaliditetom već dugi niz godina pomaže u pronalaženju posla u raznim europskim zemljama. Projekt se sada provodi i kod nas. Za svoj budući posao, u posebno prilagođenom plasteniku na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, priprema se i Dražen Mikita.

"Volio bih se baviti sadnjom biljaka i daljnjim procesom, radom u stakleniku i sve što je povezano sa zemljom. Najljepše mi je na edukaciji kad nam profesorice i njihovi asistenti pomažu oko sadnje biljaka, kad nas uče kako se sadi i uzgaja bilje, te sam naš rad s biljkama", ispričao nam je Dražen.

Nositelj projekta je Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, koji edukaciju provodi zajedno s Udrugom za promicanje istih mogućnosti i Centrom za odgoj i obrazovanje Dubrava. IPA projekt vrijedan oko 213 tisuća eura s 95 posto sufinancira Europski socijalni fond.

"Projekt se sastoji iz dva dijela. Sama edukacija ima teoretski i praktični dio. Fokus je na edukatorima koji su dužni biti na teoretskom dijelu i onda dolaze na praktični dio na koji dovode i korisnike (osobe s invaliditetom). Svaki edukator s nekoliko štićenika čini po jednu grupu u kojima rade različite praktične vježbe", objašnjava koordinator projekta Hrvoje Grajner, mag.ing.

Cilj projekta je i edukacija predavača koji rade s osobama s invaliditetom (edukatora). Oni će nakon završenog programa usvojena znanja iz područja ukrasne hortikulture prenositi na osobe s invaliditetom u svojim matičnim institucijama. Grajner najavljuje kako će od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta zatražiti kurikulum kojim bi ovakva edukacija postala standard u obrazovanju osoba s invaliditetom.

"Zatražit ćemo od resornog ministarstva jedan kurikulum u sklopu kojeg bi terapeuti koji rade s osobama s invaliditetom dobili sva potrebna znanja iz ukrasne hortikulture i potom ih primijenili u svojoj instituciji educirajući  korisnike kako bi postali konkurentniji te lakše pronašli posao na tržištu", napominje Grajner.

Jedna od edukatorica je i Ljiljana Pilizzari Marić. Kaže kako njezini učenici uz ovaj program i ugodnu atmosferu lako usvajaju znanja.

"Većina edukacija je u praktičnom obliku, što je zapravo najbolja metoda za učenike zato što uče vlastitim radom, pokušajima i pogreškama. Koliko sam čula, sijanjem i sađenjem, pokušavaju  eksperimentirati i kod kuće za što mislim da je potrebno svakom čovjeku pa će dobro doći i mojim učenicima koji će postati samostalni ljudi", kaže Pilizzari Marić.

Uključivanje osoba s invaliditetom u svijet obrazovanja i zapošljavanja važan je za njihovu  integraciju u društvo. Sudjelujući u obrazovanju i radu, osobe s invaliditetom osjećaju se korisnima i vrijednima, aktiviraju se u društvu, ispunjavaju svoj život i podižu vlastito samopouzdanje i samopoštovanje.

"Mi smo njima u ovim vježbama ukazali da oko sebe gledaju kako priroda diše i kako živi, te da pokušaju neke praktične stvari raditi. Ovdje će steći znanje o tome kako uzgojiti biljku, kako je razmnožiti. Oni su na vježbama sijali sjeme i prate daljnji rast biljaka. Naučili su i načine vegetativnog razmnožavanja. Imali su prilike vidjeti i na koji se način biljke mogu iskoristiti u dekorativne svrhe, odnosno kako se pojedini dijelovi biljke suše nakon čega se i rade dekoracije za nadolazeće blagdane", kazala je doc. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić, predavač na projektu.

Učenik Dražen Mikita dodaje kako bi volio da i ostale obrazovne institucije poput Agronomskog fakulteta pružaju  ekukacije osobama s invaliditetom.  

"Bilo bi dobro da na korištenje dobijemo staklenik budući da u našim skupinama ima jako talentiranih ljudi koji bi mogli raditi i prezentirati svoj rad", istaknuo je Dražen.

Koordinator Hrvoje Grajner ističe da o ovom programu edukacije informiraju i potencijalne poslodavce diljem Zagrebačke županije i šire. Informacija će mnogima biti vrijedna s obzirom da od prvog siječnja 2015. godine na snagu stupa nova zakonska odredba. Poslodavci koji zapošljavaju više od 20 ljudi, morat će na svakih 20 radnika imati zaposlenu jednu osobu s invaliditetom. Oni koji se ogluše, plaćat će mjesečnu kaznu od 30 posto minimalne bruto plaće za svaku osobu koju je trebao zaposliti.

Poslodavci koji će zapošljavati osobe s invaliditetom, a imaju manje od 20 djelatnika i to nisu obvezni činiti, bit će novčano nagrađeni. Za svakog zaposlenog mjesečno će dobivati 15 posto minimalne bruto plaće.

"Smatram da mogućnosti postoje i mi ćemo napraviti sve da informacija o projektu dođe do svih bitnih struktura, da uvide vrijednost projekta i na taj način da zaposle osobe s invaliditetom koje su završile naš program", zaključio je Grajner.

Docentica Skendrović Babojelić poziva sve poslodavce koji se bave ukrasnom hortikulturom i hortikulturom općenito da zaposle barem jednu osobu s invaliditetom.

"Ja bih savjetovala poslodavcima da u svom poslu pokušaju organizirati barem jedan segment i zaposle osobu s invaliditetom jer oni imaju vrlo velike potencijale. Iz iskustva znam da se trude i da mogu postići dobre rezultate", naglasila je docentica Agronomskog fakulteta.