Planet Zemlja je jedini koji imamo za život, a opet o njemu dovoljno ne brinemo.
Svaki naš potez se broji, pogotovo kad se radi o zaštiti našega planeta i okoliša. Autor i znanstvenik Tim Flannery u svojoj knjizi “The Weather Makers: How Man is Changing the Climate and What It Means for Life on Earth” objašnjava koliko svaki pojedinac može imati utjecaja na zagađenje atmosfere ugljikovim dioksidom.
- Budući da je znanost o klimatskim promjenama relativno novo područje znanstvenog istraživanja, postoji jako malo stručnih ljudi koji se uopće detaljno bave zasićenošću ugljikovim dioksidom, a još manje je onih koji znaju točno što to zapravo znači za populaciju i što se oko toga treba napraviti - objašnjava znanstvenik Flannery.
Prvenstveno, autor se fokusira na ugljikov dioksid i emisije staklenika zbog kojih se Zemlja pretjerano zagrijava, a tako dolazi do raznih vremenskih nepogoda. Naime, zasad je višak ugljikova dioksida na Zemlji pohranjen na dnu oceana ili duboko u Zemljinoj kori. Međutim, kako tvrdi autor, ako se čak i djelić ovog pohranjenog ugljikova dioksida otpusti u atmosferu, temperatura Zemlje će se povećati do te mjere da će se dramatično promijeniti cijeli ekološki sustav Zemlje i progutati sav kisik u atmosferi, a pritom i ugušiti cijelo životinjsko carstvo.
Nasreću, ovakav scenarij nije nešto što možemo ubrzo očekivati, ali globalno zagrijavanje je tu. Od početka razvoja industrije ljudi se koriste ugljikom putem prirodnog plina, nafte i ugljena. Tako smo goleme količine ugljika pohranjene ispod Zemlje oslobodili u atmosferu u obliku ugljičnog dioksida.
- Prije nekih 2000 godina u Zemljinoj atmosferi bilo je puno manje ugljičnog dioksida nego danas. Treba paziti da ga ne oslobodimo još više - upozorava Flannery.