Pelenski se osip očituje iritacijom i upalom kože u pelenskoj regiji i tipično se javlja kod djece s pelenom jer im je koža više izložena vlazi i slabije se zrači.
Javlja se zbog iritacije kože, a do njega može doći zbog dodira kože s mokraćom ili stolicom, osobito ako dijete češće ima stolice ili ako mu se prljava pelena dulje vrijeme ne promijeni,
POGLEDAJTE VIDEO:
Može se raditi i o iritaciji nekim od proizvoda koji se stavljaju direktno na kožu, poput vlažnih maramica, deterdženata za rublje, krema ili losiona za tijelo, a pelenski osip češće nastaje nakon crijevnih infekcija ili antibiotske terapije jer uslijed njih može doći do narušavanja zaštitne fiziološke flore kod djece.
Naime kožna je barijera kod tek rođene djece još nedovoljno razvijena zbog čega je više podložna vanjskim utjecajima. Jedan od tih utjecaja je i vlaga koja nastaje zbog zadržavanja stolice i urina - a vlažno područje pogodno je za razvoj mikroorganizama i gljivica.
Tek rođena djeca izložena su velikom riziku od infekcija upravo zbog slabe i nedovoljno razvijene funkcije gornjeg sloja kože. Zbog iznimne tankoće kože u nju lako mogu prodrijeti štetne tvari iz okoline, a među njima i kozmetika za njegu dječju kožu koja često sadrži parabene i druge štetne sastojke.
Pelenski se osip najčešće javlja u dobi od 9 do 12 mjeseci života, no može se javiti i ranije i kasnije. Najčešće taje tri do četiri dana, no netretirani se osip može zadržati i duže i komplicirati se. Nije jasno javlja li se češće kod djece koja nose jednokratne pelene, ali najvažnije je da se mokru pelenu ne ostavlja dugo na koži djeteta.
Pelenski osip nema podvrste, no postoji opasnost da se uz njega razviju gljivična ili bakterijska infekcija koje dodatno pogoršavaju stanje. Zbog toga, treba često mijenjati djetetu pelenu i kožu što dulje ostavljati golu na zraku.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: