Izrađena od bezbrojnih šesterokuta, čini se kao da se ova ljubičasto-žuta iluzija polako kreće naprijed-natrag.
Stvorio ju je japanski profesor neurologije Yamamoto Hashima kao sredstvo za testiranje razine stresa.
U opisu iluzije piše da ako se 'ne kreće' ili 'se kreće samo malo', da je onaj koji gleda zdrav i naspavan, a ako se 'neprestano kreće', to bi moglo znači 'da je pod velikim stresom' piše britanski Sun.
Zašto volimo optičke iluzije?
Nova istraživanja su otkrila zašto iluzije varaju naš mozak. U istraživanju su proučavali kako funkcioniraju neuralne baze iluzornog gibanja u nevjerojatnoj vizualnoj iluziji Akiyoshi Kitaoka poznatoj pod nazivom "Rotirajuća Zmija".
Najpoznatije perceptivne varke, iluzije, uzrokovane su nesavršenošću naših osjetila - tromošću oka koje prikuplja informacije te funkcioniranjem mozga koji obrađuje te iste informacije stvarajući percepciju koja se ne podudara sa stvarnošću.
Istraživanje je pokazalo da sitni pokreti oka i treptaji mogu gledatelju stvoriti iluziju da geometrijski crtež 'zmija' izgleda kao da pleše. Rezultati pomažu objasniti misterij kako iluzija rotirajućih zmija vara ljudski mozak.
- Optičke iluzije pokazuju kako mozak stvara mentalnu sliku koja se razlikuje od pravog fizičkog svijeta. Proučavajući iluzije, možemo naučiti koji su to mehanizmi u pitanju koji u mozgu stvaraju drugačiju sliku svijeta - objasnila je voditeljica istraživanja s Instituta Barrow za neurologiju Susana Martinez-Conde.
Zbog te tzv. iluzije preslikavanja slika se zadržava te, iako nam više nisu pred očima, još neko vrijeme vidimo predmete i boje. Neki stručnjaci stoga smatraju da, iako gledamo očima, vidimo mozgom jer on pri interpretaciji slika koristi i iskustva iz prošlosti.
Postoji čitav niz različitih tipova optičkih iluzija, no sve one imaju zajednički nazivnik - uspješno nas zavaravaju stvarajući iskrivljenu predodžbu predmeta koji promatramo. Iako su najčešće u službi zabave, optičke iluzije imaju mnogo širu primjenu, od medicine i tehnologije pa do umjetnosti i mode te se, na primjer, dizajneri služe prugama kako bi vizualno skinuli kilograme.
- Proučavanje neusklađenosti između percepcije i stvarnosti može dovesti do dubljeg razumijevanja uma. Nalazi iz našeg nedavnog istraživanja mogu nam pomoći da razumijemo neuronske baze percepcije gibanja, kako u normalnom mozgu, tako i kod bolesnika s lezijama na mozgu koje utječu na percepciju kretanja. Ovo istraživanje može pomoći kod dizajna neuronske protetike za pacijente s oštećenjem mozga - dodala je.