Nasreću, smrtni ishodi kod bavljenja sportskim i rekreativnim aktivnostima u planinama i prirodi su rijetki, odnosno najrjeđi u odnosu na sve druge vrste spašavanja.
- Najčešće ljudi na planinu krenu s malo vode i ubrzo postanu dehidrirani. Znali smo dobivati pozive u kojima su nam vikali: ‘Samo vode, vode, vode. Dajte nam vode’. Nisu nam znali reći ni gdje su. Moguće je da ljudi zbog dehidracije postanu dezorijentirani i da im se pomuti rasuđivanje. Ubrzo ih može uloviti panika, osobito ako su jako umorni, i pogotovo ako boluju od neke bolesti. Imaju li u tom slučaju pri ruci malo magnezija ili soli, dobro će im doći da razbistre misli - govori GSS-ovac Jadran Kapović, te napominje da je osnova za sigurno kretanje po prirodi da prođete opću planinarsku školu u nekom od planinarskih društava. Tamo ćete dobiti sve informacije i o opremi, kretanju, prehrani....
Upozorava da je planinarenje po planinama uz obalu, na kojima nema hlada zbog manjka drveća posebno opasno ljeti.
- Sunce prži nemilosrdno, odozgo i odozdo, reflektira se od stijene, a troši se i puno tekućine. Ako u takvom stanju nemate dovoljno vode, pa još skrenete sa staze, možete se naći u velikom problemu. I ako idete samo mokriti, javite se prijatelju i ne idite predaleko. Neka vam vide golu stražnjicu. Bolje i to nego da se izgubite i onda zovete nas - nadovezuje se medicinski tehničar i volonter Dino Žilić.
U slučaju nevremena potražite zaklon, a ako je kiša uporna, nosite kabanice. Ako jako puše, obavezno imajte jaknu, kapu ili kapu/šal u ruksaku, pa stavite na glavu.
- A od jakog sunca zaštitite se šiltericama i kremom za sunčanje - zaključuju ovi volonteri velika srca.
Umor i dehidracija
-
Poremećen plan: Među nesrećama prevladavaju lakše ozljede (kontuzije, uganuća, iščašenja, iscrpljenost), koje totalno mogu remetiti plan.
-
Umor i dehidracija: Čim osjetite umor, pojedite nešto slatko za brzu energiju - med, voće, orašidi, pločice
-
Iščašenje: Ako iščašite zglob i ne možete se nastaviti kretati, ni ne pokušavajte nego pozovite GSS. I mirujte.
Ozljede ruku i ugrizi
Česte su ozljede ruku kad padnete jer su one prvo čim se dočekujete u padu. Tad je ruku važno staviti u normalan fiziološki položaj, tj. onaj najugodniji i u kojem vas najmanje boli.
-
Ugriz zmije: Zaboravite zarezivanje rana i isisavanje otrova. Isperite hladnom vodom i previjte.
-
Krpelji: Čim spazite da hoda po tijelu ili odjeći, maknite ga. Ako vas je ugrizao, iščupajte pažljivo ga povlačeći prema van.
-
Set prve pomoći: Obavezno ga morate imati u ruksaku, pogotovo ako idete na zahtjevnije planinske ture.
Odmor na ruksaku
Ako već imate potrebu odmoriti se (pogotovo u hladnijim mjesecima), sjedite na ruksak da ne budete u kontaktu s hladnim tlom. A ljeti potražite hladovinu, ali nastojte ne udaljavati se od staze.
- Nikada sami: Uvijek hodajte u grupi. Preporučeni minimum je troje. Ako ste sami i nešto vam se dogodi, nećete moći pozvati pomoć.
- Obavijest grupi: Ako ste teži bolesnik, šećeraš, ili ste preživjeli moždani udar, svakako o tome obavijestite svoje suhodače.
Pothlađivanje
Pothladiti se možete i na 40°C. Pogotovo kod ozljeda. Majica mokra od znoja hladit će vas dok znoj isparava, a tijelo će trošiti dodatnu energiju da vas zagrije. Zapamtite, voda hladi 20 puta brže od zraka. Posebno treba paziti na djecu jer se ona brže pothlađuju, a češće znaju i odlutati.
- Što prvo učiniti? Najprije se utoplite. Neka suhodači na vas stave svoje jakne, a oni se mogu zagrijati krećući se.
- 112 za ozljede i ugriz zmije: Nakon ugriza zmije nemojte se kretati nego odmah pozovite pomoć našeg GSS-a.
- Poziv za pomoć: Poziv za pomoć u planini ili stijeni daje se svjetlosnim ili zvučnim znacima. Poziv i odziv treba ponavljati do uspostavljanja čvrste i razgovijetne veze. Znakovi za poziv daju se šest puta u minuti svake druge minute, a odziv istim znacima tri puta svake druge minute. Postavljanje tijela u položaj “Y” - “yes” (uspravno tijelo s podignutim raširenim rukama) znak je da trebamo pomoć, kao i ispaljivanje crvene svjetleće rakete.