Nizozemski stručnjaci koji imaju izvrsno praćenje karcinoma u toj državi nedavno su objavili procjene koje predviđaju kako će zbog straha od korona virusa čak 35 posto manje pacijenata potražiti pomoć liječnika i otići na pregled kojim bi se mogla dijagnosticirati zloćudna bolest - izjavila je pomoćnica ministra zdravstva prim.dr.med. Vera Katalinić - Janković. Ističe kako je taj podatak zabrinjavajući, a iako u Hrvatskoj nemamo točne podatke, može se zaključiti kako je situacija slična.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska liječnica otkrila novi test za rak gušterače
- Nemam konkretne brojeve, ali činjenica jest da ljudi ne odlaze na redovite preporučene preglede i zbog toga ih manje stigne do liječnika koji bi mogli dijagnosticirati zloćudnu bolest. To smo primijetili i ja i moji kolege - kaže prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, voditelj skupine za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv raka te predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju u KBC Split.
S njim se slaže i prim, prof. dr. Damir Eljuga, specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist ginekološke onkologije te predsjednik Hrvatske lige protiv raka.
- Rezultate tog trenda ćemo u brojkama moći iskazati tek sljedeće godine kad Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavi bilten Incidencija raka za ovu godinu. Tad će se vidjeti mortalitet po uzrocima kao i broj novodijagnosticiranih. No moram reći da u našem sustavu zdravstva ljudi koji već imaju dijagnoze imaju na raspolaganju sve potrebne terapije i liječenje te zbog pandemije ono nije bilo ugroženo. Više se bore sami sa sobom i svojim strahovima, pa me tako često zovu da im savjetujem trebaju li otići na zakazanu terapiju ili pregled iako se u toj i toj bolnici pojavio netko tko je pozitivan na koronu - pojašnjava prim. Eljuga ističući kako kod nedijagnosticiranih pacijenata odlaganje odlaska liječniku vodi do postavljanja dijagnoze u kasnijoj fazi bolesti kada je liječenje već otežano, dok odlaganje terapije kod onih koji su u procesu liječenja može voditi do progresije bolesti i neželjenog ishoda.
- Na terapiju ili dijagnostički pregled treba se otići uz poštivanje svih preporučenih epidemioloških mjera. To znači da uzmete rukavice i masku, dezinficirate ruke, distancirate se od drugih i time ste smanjili rizik od zaraze - savjetuje prim. Eljuga.
I dr. Katalinić Janković objašnjava na nužnost posjeta liječniku čak i u ovo vrijeme pandemije.
- Ne možemo povezati COVID s rakom, ali možemo povezati da mnogi iz straha od zaraze nisu otišli na spasonosni pregled. Sustav funkcionira i bolesnici primaju sve potrebne terapije i postupke bez odgađanja. Još nemamo registar bolesnika iz kojeg bi svi podaci bili vidljivi. To je jedan od ciljeva u našem nacionalnom strateškom okviru ili Nacionalnom planu za rak koji je izrađen i treba se donijeti, a podrazumijeva da imamo onkološku mrežu i centar bolesnika. To je za iduće desetogodišnje razdoblje i iz tih podataka će se uvijek moći vaditi brojeve i raditi kontrole i analize u realnom vremenu - pojašnjava ona. Problem porast broja oboljelih od zloćudnih bolesti je situacija s kojom se suočavaju Hrvatska i svijet podjednako, a osobito Europa.
- Suvremena medicina je znatno produljila životni vijek čovjeka, a sa većim brojem godina je povezan i veći rizik od zloćudnih bolesti. Kad bismo otklonili sve druge uzroke smrti poput bolesti srca i slično, svi ljudi u konačnici bi umrli od raka - ističe prim. Eljuga.
- Porast se sigurno očekuje jer ne umiremo od drugih bolesti i starimo te postajemo podložni bolestima koje su vezane uz rak. Problem je posebno velik u Europi koja se suočila s naglim starenjem stanovništva, tako da se očekuje znatan porast broja oboljelih i karcinom će već sutra postati vodeći uzrok smrti - zaključio je prof. Vrdoljak.