Prema jednoj od njih, slavni nizozemski postimpresionistički umjetnik Vincent Van Gogh 23.prosinca 1888. godine primio je vijest da mu se brat planira oženiti. U strahu da će ga zato brat prestati financirati, uzeo je britvu i odrezao uho, a potom ga odnio u javnu kuću omiljenoj prostitutki Rachel.
Uho je zamotao u novine te joj ga tako predao zamolivši je da ga pažljivo čuva, zbog čega pojedini teoretičari smatraju da je motiv možda ipak bila ljubav prema njoj. Naime, vrlo je sličan bio običaj španjolskih matadora koji su uho ubijenog bika darovali izabranicama.
Prema drugim teorijama, povod je bila svađa sa najboljim prijateljem, a po nekim izvorima i ljubavnikom, slikarom Paulom Gauguinom koji ga je posjetio u to vrijeme. Pojedinci čak smatraju da se nije sam ozlijedio, nego da mu je Gauguin tijekom sukoba uho odrezao mačem. Kako bi ga zaštitio od mogućeg kaznenog progona i zatvora, Van Gogh je rekao da se sam ozlijedio.
Ipak, stručnjaci do danas nisu uspjeli pronaći dokaze u prilog ni jednoj od teorija, tako da okolnosti ostaju nejasne. Nakon incidenta slikar je završio u bolnici u Arlesu, a zatim u psihijatrijskoj instituciji u Saint-Remyju gdje je bio godinu dana. U tom periodu naslikao je neke od svojih najpoznatijih radova.
Više od 150 liječnika pokušalo je dijagnosticirati Van Goghovo psihičko stanje, a došli su do raspona bolesti od shizofrenije, porfirije, sifilisa, bipolarnog poremećaja do epilepsije. Počinio je samoubojstvo dvije godine poslije.
Škrinja privilegija
Na današnji dan 1643. godine Ivan Zakmardi Dijankovečki, dao je izraditi hrastovu tzv. Škrinju privilegija u kojoj su se čuvale temeljne isprave hrvatske države. Imala je bravu za tri ključa državnika koji su je istovremeno otvarali, a sa prednje strane ukrasili su je grbovima Hrvatske i Slavonije.
Time je Zakmardi stvorio temelje nastanku Hrvatskoga državnog arhiva, iako je škrinja imala samo simboličko značenje jer u nju nije stalo puno dokumenata. Čuvali su je u stolnoj crkvi na Kaptolu, poslije u Zemaljskoj kući na Markovu trgu. Preostale spise prenijeli su 1840. u Zemaljski arhiv koji se nalazio u Banskim dvorima sve do preseljenja 1913. u novu, zajedničku zgradu sa Sveučilišnom knjižnicom.
Otkriven tranzistor
Američki fizičari John Bardeen, Walter Brattain i William Shockley na današnji dan otkrili su tranzistor. Riječ je o uređaju kojim pojačavaju električni signal, stabiliziraju napon i koriste ga u brojne svrhe.
Tranzistor je aktivni poluvodički element s trima elektrodama. Razlikuju se bipolarni i unipolarni tranzistori. Promjenom ulazne struje bipolarnoga tranzistora ili ulaznoga napona unipolarnoga tranzistora upravlja se strujom u izlaznom krugu. Znanstveni trojac smislio je bipolarni tranzistor koji se koristi i kao sklopka. Ovisno o ulaznoj struji baze, tranzistor se prebacuje iz područja zapiranja u područje zasićenja i obratno.
Više vremeplova pročitajte OVDJE.