Zovu je još i rajskim voćem Mediterana zbog mnogih zdravstvenih prednosti. Bogata je brojnim fitonutrijentima, vitaminima i antioksidansima. Ljekovit je svaki dio smokve: plod, list, mliječni sok i kora drveta. Plodovi su odličan izvor kalcija, fosfora, bakra, kalija, magnezija, vitamina B, C, A i K. Sadrži i tekin, antioksidativni sastojak koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Kod uzgoja, smokvi je potrebna topla i blaga klima, a može podnijeti suha tla i hladnije vrijeme. Postoji više sorti smokava, a plodovi mogu biti zeleno-žućkasti, ljubičasti, tamnoljubičasti i crni. Tijekom berbe potrebno je dobro zaštititi kožu jer je list smokve može nadražiti i izazvati alergijske reakcije. Isto vrijedi za sok iz stabljike koji je bijele boje. Kad berete, pazite da je smokva mekana na dodir, puna mesa i da ima čvrstu peteljku. Svježi plod podložan je kvarenju pa se preporučuje pojesti ga unutar 24sata. U hladnjaku bi mogla ostati bez svojih aroma pa je radije pokrijte na tamnijem i hladnijemu mjestu. Sirove smokve sadrže do 80 posto vode i imaju veliki udio šećera. Obožavamo je u slanim i slatkim jelima, likerima i marmeladama. Nisu loše ni u salatama, a kod dodataka ne zaboravite na mediteranske namirnice i začine poput mozzarelle, maslinova ulja, bosiljka i drugih.