Najnovije smjernice Američkog društva za rak (American Cancer Society) navode da bi odrasli s pregledima kojima se rano otkriva karcinom debelog crijeva i rektuma trebali početi već s 45 umjesto s 50 godina, kako je do sada bilo preporučeno.
- Činjenica jest da sad veći broj mlađih od 50 godina obolijeva od raka debelog crijeva nego prije 30 godina, osobito u državama u kojima je viši udio pušača, no organizirano testiranje se preporučuje samo ako korist nadmašuje potencijalnu štetu (tzv. nepotrebna dijagnostika). U SAD-u su sad uveli redovito kontroliranje nakon 45. godine, no europski se doktori s tim ne slažu jer smatraju da za to nema znanstvene utemeljenosti. U našoj bi državi nužno bilo uvesti redovitu procjenu rizika kod liječnika obiteljske medicine i u suradnji s gastroenterolozima se pobrinuti da oni s povećanim rizikom, iako možda mlađi od 50 godina, budu pregledani i liječeni ako je potrebno, primjerice uklanjanjem polipa i slično - objašnjava izv. prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med., spec. epidemiolog HZJZ-a, iz Službe za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti.
Rak debelog crijeva drugi je po pojavnosti i smrtnosti od zloćudnih tvorbi i kod muškaraca i žena - u muškaraca iza raka pluća, a u žena iza raka dojke. Od ovog sijela raka u Hrvatskoj godišnje obolijeva prosječno oko 3000 ljudi oba spola, a oko 2000 ih umire, što je stabilni trend u posljednjih nekoliko godina. U 2015. rak debelog crijeva je otkriven u 3229 ljudi, a u 2016. godini od te bolesti umrlo je 2169 osoba, a to je ujedno bio četvrti uzrok smrti u Hrvatskoj.
Provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva počela je krajem 2007. godine. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični Gvajakov test na nevidljivu krv u stolici, a ljudi s pozitivnim nalazom upućuju se na kolonoskopiju. Ovom metodom je moguće i uklanjanje polipa debelog crijeva. Tako se bolest može otkriti u početnom stadiju kad su izgledi za izlječenje vrlo veliki. Štoviše, i otkrivanjem i uklanjanjem sitnih izraslina (polipa) iz crijeva može se spriječiti nastanak bolesti, dok su znanstvena istraživanja, pri kojima je testiranje krvi u stolici provedeno na velikom broju ispitanika, pokazala da je moguće smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva.
- Trenutačna procjena odaziva je 22 posto, dok je udio testiranih 19 posto. Osobita vrijednost programa je visok udio onih kod kojih je otkriven i uklonjen polip, što predstavlja najbolju prevenciju. Prema podacima europske ankete (EHIS), test na skrivenu krv u stolici obavilo je oko 27 posto ljudi unutar tri godine, a kolonoskopiju oko 14 posto unutar deset godina. Ovo ukazuje da samo manji dio ljudi napravi pregled izvan organiziranog programa, uglavnom prilikom sistematskog - kaže dr. Nataša Antoljak.
- 15 % muškaraca oboli od ove vrste raka od ukupno oboljelih
- 13 % žena oboli od ove vrste raka od ukupno oboljelih
- 18 % oboljelih rak otkrije u ranoj fazi
- 3000 Hrvata godišnje oboli od raka debelog crijeva
Čuvajte se
Zaštitno na debelo crijevo mogu djelovati vitamini A, C i E te kalcij i selen u hrani. Prema rezultatima 18 kliničkih studija, vitamin D smanjuje rizik od raka debelog crijeva za čak 33 posto.
Crni podaci: Rastu pojavnost i smrtnost
Rak debelog crijeva jedan je od najčešćih oblika zloćudnih oboljenja u svim razvijenim zemljama sa zabrinjavajućim trendom rasta. Bilježi se i porast smrtnosti, a smatra se da će u razvijenim zemljama od raka debelog crijeva tijekom života oboljeti približno 4,6 posto muškaraca i 3,2 posto žena.
Kolonoskopija gotovo 100 % otkriva i male promjene u crijevu
- Ako liječnik posumnja na karcinom, potreban je pregled završnog dijela debelog crijeva prstom (digitorektalni pregled). Izvodi ga liječnik opće prakse. Zatim dolazi kolonoskopski pregled, koji gotovo 100 posto otkriva i male promjene u debelom crijevu, a moguće je uzimanje biopsija i uklanjanje polipa. UZV pregled može otkriti i ima li metastaza na jetri.
- U Hrvatskoj se rak debelog crijeva ne otkriva rano. Samo 18 posto bolesnika ima rak u početnoj fazi, u 29 posto slučajeva rak se proširio u limfne čvorove, a u 17 posto slučajeva je metastazirao. U 36 posto slučajeva ne zna se stadij proširenosti bolesti. Zato se svi ljudi s pozitivnim nalazom pozivaju na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.