Od velikog broja medicinskih mitova, najviše ih je posvećeno mozgu, a najrašireniji je onaj koji tvrdi da čovjek koristi samo deset posto tog organa.
Ta je zamisao privlačna jer stvara dojam da bismo bili mnogo inteligentniji, uspješniji i kreativniji kad bismo aktivirali bar dio od ostalih 90 posto koji besposleno leže u lubanji.
Tvrdnja o ‘deset posto mozga’ javlja se u brojnim razgovorima i popularnim člancima unatoč dokazima koji je opovrgavaju. Njena se dugovječnost i raširenost možda krije u ogromnoj popularnosti njenog izvora: prvi se puta spominje u priručniku iz samopomoći “Kako steći prijatelje i naklonost ljudi”.
To se djelo iz 1936. prodalo u višemilijunskoj nakladi pa su neki citati poput ovog o mozgu prodrli u opću kulturu. Autor Dale Carnegie vjerojatno se poslužio spornom tvrdnjom ne bi li uvjerio čitatelje da imaju goleme neiskorištene intelektualne potencijale koje samo trebaju razbuditi. Uz pomoć njegove knjige, razumije se.
Taj mit mnogima ulijeva optimizam, ali je vrlo daleko od istine: koristimo sto posto mozga, samo ne u svakom trenutku.
Je li kriv Dale Carnegie?
- Tijekom 24 sata koristimo praktično svaki dio mozga, a većina je mozga aktivna skoro cijelo vrijeme - kaže neurolog Barry Gordon iz Medicinske škole Johns Hopkins u Baltimoreu.
Mozak ne miruje ni u snu
Prosječan mozak odraslog čovjeka teži oko 1,35 kg, a najveći dio zauzima veliki mozak, koji obavlja sve napredne spoznajne funkcije. U stražnjem donjem dijelu lubanje nalazi se mali mozak, odgovoran za motorne funkcije, kao što su koordinacija pokreta i ravnoteža. Pri dnu je mozga smješteno moždano deblo, koje je povezano s kičmenom moždinom i posvećeno nevoljnim funkcijama poput disanja.
- Na mozak otpada samo dva posto tjelesne težine, no on troši 20 posto tjelesne energije - veli prof. Gordon. Većina energije koju mozak troši služi naprednim umnim funkcijama. Njihovo odvijanje podrazumijeva aktivaciju stotina milijuna neurona koji međusobno komuniciraju putem električnih impulsa. Ostatak se energije koristi za kontrolu drugih funkcija, bilo nesvjesnih poput otkucaja srca, bilo svjesnih poput kuhanja ili telefoniranja.
Već i jednostavne radnje kao stiskanje šake i namještanje usana u smiješak aktiviraju znatno više od jedne desetine mozga. Malo složenija akcija služenja čaja uzrokuje oluju neuronske aktivnosti uzduž i poprijeko mozga. U nekoliko sekundi koliko traje odlazak do lončića, posezanje za njim i ulijevanje tekućine u šalicu uključuju se mali mozak, bazalni gangliji, čeoni, potiljačni i tjemeni režnjevi. Iako je istina da ni u jednom trenutku nisu uključeni svi njegovi dijelovi, tehnika oslikavanja mozga pokazala je da se unutar 24 sata svi dijelovi izredaju.
- Područja poput čeone kore, koja kontrolira napredno razmišljanje i samosvijest, kao i somatosenzorna područja, koja nam pomažu opažati okolinu, uključena su čak i tijekom spavanja. U našem mozgu nema neiskorištenih dijelova, ali to ne znači da ne možemo postati intelektualno uspješniji - tvrdi John Henley, neurolog u klinici Mayo u Minnesoti.
Je li mozak od plastike?
I s postojećim mozgom možemo usvojiti nova znanja i vještine jer tijekom učenja naši neuroni međusobno stvaraju nove veze i time povećavaju kapacitet mozga. Nedavno otkrivenu sposobnost mozga da mijenja strukturu znanstvenici zovu neuroplastičnost.
Zahvaljujući neuroplastičnosti neke žrtve moždanog udara i ranjavanja uspijevaju ponovno govoriti ili kretati se.
Zakoni prirode
Ljudski mozak troši petinu sveg kisika koji udišemo. Priroda nam sigurno ne bi dala toliki mozak da je samo njegov deseti dio aktivan, ističe talijanski neuroznanstvenik Sergio Della Sala.
Za napredak je potreban trud
Svi bismo htjeli biti bolji. To možemo postati ako se potrudimo, ali ne i traženjem dijela mozga koji još nismo naučili koristiti, kaže neurolog Barry Gordon iz Medicinske škole ‘Johns Hopkins’.
Rođenje neurona
Nastanak novih neurona prvi je put otkriven 1998. kad je skupina švedskih istraživača pronašla nove neurone u hipokampusu, strukturi odgovornoj za pamćenje. Kasnije je isto utvrđeno u drugim dijelovima mozga.
Dobrobiti neuroplastičnosti
Amerikanku Gabriellu Giffords pogodio je metak u glavu, no unatoč iznimno teškoj ozljedi njezin se mozak uz pomoć fizioterapije prilično oporavio. To joj je uspjelo jer su zdravi dijelovi mozga preuzeli funkciju hodanja od oštećenog dijela.
Poboljšajte cirkulaciju
Vježbe koje ubrzavaju puls i potiču krvotok blagotvorne su za mozak. Istraživanje na Sveučilištu Britanska Kolumbija u Kanadi pokazalo je da žustro hodanje po sat vremena dvaput tjedno tijekom pola godine povećava obujam mozga u dijelovima koji upravljaju razmišljanjem i pamćenjem.
Jedite zeleno lisnato povrće
Dugoročno američko istraživanje utvrdilo je da redovita konzumacija zelenog lisnatog povrća pospješuje učenje i pamćenje. Navodno je to posljedica vitamina B9 ili folacina, kojim je takvo povrće bogato.
Družite se i razgovarajte
Njegujte društvene odnose i širite mrežu znanaca ili kolega kad god dođete u priliku. Brojne su studije otkrile da bogat društveni život štiti od depresije i anksioznosti te da usporava opadanje umnih sposobnosti.
Glavata ulješura ima najveći mozak
Najveći mozak ima životinja prikladnog imena: glavata ulješura, odnosno sisavac iz reda kitova. Njen mozak teži čak sedam kilograma. No uzmemo li u obzir da je ulješurina masa veća od 140 tona, onda je njen mozak zanemarive veličine.
Najveći mozak među kopnenim životinjama pripada slonu, njegova je masa nešto manja od pet kilograma. Čovjekov mozak teži oko 1350 grama. Relativna veličina mozga je omjer mase mozga i ukupne veličine tijela.
Kod čovjeka taj omjer iznosi 1:50, kod mačke 1:100, kod lava 1:550, a kod nilskoga konja čak 1:2789. No za inteligenciju je ponajprije bitna veličina kore velikog mozga. Kora mozga odgovorna je za pamćenje, govor i razmišljanje, a čovjek ima najveću koru velikog mozga među svim živim bićima.
KAKO SI POMOĆI: Nekoliko je razloga zašto vas boli tijekom seksa, a bolesti ne moraju biti najčešći