Normalno je da ste na poslu pod stresom, no prekomjerni stres može negativno utjecati na fizičko i emocionalno zdravlje te produktivnost. 

Ne možete kontrolirati sve što se događa u vašoj radnoj okolini, ali ako osjećate da zbog napetosti gubite samopouzdanje, imate problema u obavljanju aktivnosti, postajete razdražljivi ili povučeni, učinite nešto za sebe. Prije svega, počnite obraćati pažnju na fizičko i emocionalno zdravlje, jer kad ste zdravi, otporniji ste na stres. Promjenu mogu donijeti male stvari: redovita tjelovježba, na primjer, vrlo je korisna. 

Aerobne vježbe podižu broj otkucaja srca i odličan su način da popravite raspoloženje, obnovite energiju, izoštrite fokus te opustite um i tijelo. Preporuka je da vježbate 30 minuta na dan, ako ne ide drugačije onda u dvije ili tri sesije. Obratite pažnju i na hranu koju jedete. Niska razina šećera u krvi može učiniti da se osjećate tjeskobno i razdražljivo. Ako previše jedete, mogli biste se osjećati letargično. Jedući male česte obroke možete pomoći tijelu da održi ravnomjernu razinu šećera u krvi i zadržati energiju. 

Alkohol može smanjiti napetost, ali previše alkohola može izazvati tjeskobu. Budite umjereni i s nikotinom, jer kad se osjećate pod stresom, to je snažan stimulans koji vodi do veće tjeskobe. Ciljajte na osam sati sna. Pokušajte poboljšati kvalitetu sna držeći se istog rasporeda spavanja. Zdravi odnosi s ljudima oko vas su od vitalnog značaja za to da prebrodite stres. 

Dijelite osjećaje u osobnom razgovoru s prijateljima i članovima obitelji, a to će vam pomoći da se oslobodite stresa. Prihvatite takav oblik potpore jer to nije znak slabosti. Utvrdite prioritete i organizirajte posao tako da stvorite uravnoteženi raspored obaveza koji poštuje i vaše privatno vrijeme. Naučite delegirati odgovornost i poslove koje možete, odnosno odbaciti ono što prelazi vaše mogućnosti. 

Pokušajte kretati na posao 10 - 15 minuta ranije, da možete mirno ući u posao, planirajte redovite pauze i radite po rasporedu prioriteta. Bit će jednostavnije ako projekte “razbijete” na manje korake i njih posložite korak po korak. Nastojte razvijati emocionalnu inteligenciju. To će pomoći da čak i pod velikim stresom zadržite samokontrolu i samopouzdanje.

Odmaknite se

Uzmite si vremena da se odmaknete od problema. Prošećite izvan radnog mjesta ako je moguće ili provedite nekoliko minuta meditirajući u sobi za sastanke ili čajnoj kuhinji. Fizički pokret ili pronalaženje mirnog mjesta pomoći će da vratite ravnotežu.

Razgovarajte

U nekim situacijama može pomoći i da jednostavno podijelite misli i osjećaje s nekim u koga imate povjerenja. Razgovor s nekim tko ima razumijevanja i suosjeća s vama može biti odlična prilika da se ispušete te dobijete odgovarajuću potporu.

Šalite se

Kad se koristi na odgovarajući način, humor je odličan način za ublažavanje stresa na radnome mjestu. Kad počnete uzimati stvari previše ozbiljno, ispričajte vic ili neku smiješnu priču koja je povezana sa stresnom situacijom kako biste se oslobodili napetosti.

Pohvalite suradnike

Dajte suradnicima priliku da sudjeluju u donošenju odluka koje utječu na njih i njihov posao. Vodite računa da posao odgovara sposobnostima radnika. Izbjegavajte nerealne rokove. Nudite nagrade i poticaje te pohvalite dobar rad, verbalno, ali i kroz programe kao što je zaposlenik mjeseca.

Dijelite 

Dijelite informacije sa zaposlenicima kako bi se smanjila neizvjesnost o poslovima i budućnosti. Jasno definirajte njihove uloge, odgovornosti i zadatke. Potrudite se da komunikacija bude prijateljska i učinkovita te da postoji međusobno povjerenje.

Suradnja

Dopustite mogućnost društvene interakcije među radnicima, potičite suradničku atmosferu i izvan radnog vremena. Uspostavite politiku nulte tolerancije na uznemiravanje bilo koje vrste, zaštitite slabije radnike. Organizirajte posao tako da svi budu korisni.

Stare tehnike borbe sa stresom više ne vrijede

Godinama vjerojatno slušate kako nikad ne biste smjeli otići u krevet ljuti, no nova istraživanja pokazuju kako je za stres puno pametnije to učiniti  i jednostavno – prespavati. 

Dapače, stručnjaci danas kažu kako su brojne tehnike za borbu protiv stresa kojima smo do sada vjerovali zapravo samo izvor nove anksioznosti i korak u dublji ponor stresa. Mnogi su se, tako, držali pravila da čim se pojave simptomi stresa treba duboko disati, idu redovito na jogu, druže se često s prijateljima i nastoje kroz smijeh i šalu s njima dobiti dovoljno podrške da lakše prežive stres na poslu, no to jednostavno ne daje rezultate. 

Pa, iako je zadnja stvar koja će vam pasti na um nakon svađe sa suprugom, u kojoj ste ga zbog njegove tvrdoglavosti poželjeli zadaviti, to da se stisnete u krevetu uz njegova leđa, nema smisla boriti se do kasno u noć da izgladite spor. Pogrešno je vjerovati da će ubuduće sve biti u redu ako u tome uspijete prije odlaska u krevet. 

Štoviše, inzistiranjem na tome da se sve raspravi baš prije spavanja možete samo pogoršati stvari, tvrdi Andrea K. Wittenborn, psihologinja čija su specijalnost brak i obiteljska terapija.

- Kad ste uzrujani, dio mozga koji se zove amigdala šalje tijelu znakove da se treba boriti ili bježati, što ograničava vašu sposobnost za mirnu i racionalnu raspravu. Dakle, bilo bi dobro odgoditi raspravu dok se ne ohladite- kaže ona.  

- Ako ste već ljuti ili frustrirani, postajete preplavljeni emocijama i ne možete jasno razmišljati. Osim toga, spavanje je snažan protuotrov za stres- kaže i Russell Rosenberg, direktor Klinike za proučavanje sna iz Atlante. Umjesto večernje svađe, pristanite na primirje do jutra pa stvari rješavajte na temelju toga kako se osjećate toga dana. Na taj način ćete odbaciti mnoga pitanja i tvrdnje koje mogu biti štetne za vaš odnos i pridonijeti stresu, a na prvu loptu biste ih sigurno izrekli, savjetuje dr. Wittenborn. 

Iskazivanje bijesa

Dojučerašnja mudrost: Kontrolirajte svoj ​​temperament 

Djevojčice od malih nogu uče kontrolirati živce pa kao odrasle žene vjerujemo da je izbacivanje bijesa, kamoli prostih riječi, nezdravo. Ipak, čini se da nije. Prema studiji objavljenoj u časopisu Biological Psychiatry, čini se da izrazi lica koji odražavaju emocije, kao što su strah i gnjev, te otvoreno pokazivanje bijesa mogu dovesti do toga da mozak proizvodi manje kortizola, hormona stresa koji se povezuje s pretilošću, gubitkom koštane mase i bolestima srca. 

Nova strategija: Tu i tamo dobro je izbaciti sav bijes

Stručnjaci ostaju kod toga da kronična ljutnja pridonosi hipertenziji i koronarnim bolestima, no utvrdili su da izražavanje bijesa u odgovoru na kratkoročnu frustraciju, kao što je zastoj u prometu, može ublažiti  neugodne posljedice stresa. Bijes nam daje osjećaj kontrole, za razliku od nemoći i frustracije koju često osjećamo kao odgovor na percipirane uvrede i nepravde, kaže vodeća autorica studije dr. Jennifer Lerner.

Potpora prijatelja

Dojučerašnja mudrost: Potpora obitelji i prijatelja

Druženje s voljenima odavno se smatra taktikom za instant dobro raspoloženje, no novi znanstveni dokazi pokazuju da su umirujući učinci provođenja vremena s krznenim prijateljem bolji adut u odnosu na onaj iz druženja s prijateljima i obitelji. 

“Vaš kućni ljubimac, mačka ili pas, tijekom stresnog događaja djeluju više umirujuće od prijatelja ili supružnika”, tvrdi dr. James J. Blascovich, profesor na Sveučilištu u Santa Barbari. 

Nova strategija: Mazite se s kućnim ljubimcem 

Dr. Blascovich i kolege tražili su od volontera da obave teške matematičke zadatke u društvu supružnika, prijatelja i ljubimaca. Mjereći broj otkucaja srca i krvni tlak istraživači su otkrili da ljudi bolje rješavaju zadatke i manje su napeti kad su u društvu mačke ili psa. Vrijeme provedeno s najboljim prijateljem ili supružnikom može biti sjajno da se opustite, no ljubimac je pravi lijek kad ste pod pritiskom.