Neurokirurzi moraju imati mirne ruke i hladnu glavu. Sada će dobiti dodatnu ruku pomoći od istraživača iz Europe u borbi protiv smrtonosne vrste raka mozga koji se zove glioblastom.
POGLEDAJTE VIDEO o ženi koja je imala 12 vrsta tumora:
Danska biotehnološka tvrtka FluoGuide vodila je istraživački projekt koji je dobio sredstva EU-a kako bi se preciznije odredio glioblastom te kako bi ga kirurzi mogli lakše ukloniti. Tvrtka FluoGuide razvila je fluorescentnu kemijsku boju koja se ubrizgava pacijentima prije operacije.
Pomoć u stvarnom vremenu
Spoj se veže za agresivne stanice raka putem enzima koji lažne stanice raka koriste protiv tijela. Nakon što liječnik tijekom operacije infracrvenim svjetlom obasja tkivo mozga, stanice raka s ovim enzimom fluoresciraju.
- U osnovi osvjetljavamo rak i pomažemo kirurgu da ga ukloni u stvarnom vremenu - rekao je Morten Albrechtsen, glavni izvršni direktor tvrtke FluoGuide.
Ne postoje lijekovi za glioblastom, koji je najčešći tip malignog tumora mozga. Ova je vrsta raka u porastu u mnogim zemljama, a preživljavanje bolesnika u prosjeku je oko 15 mjeseci.
U Europi godišnje od glioblastoma umire otprilike 15.000 ljudi.
Projekt, kojega financira EU, pod nazivom, INSTAGLOW, a kojega je vodila tvrtka FluoGuide trajao je dvije i pol godine, do kraja 2022. Istraživanje je pokazalo da je otkriće tvrtke sigurno za pacijente.
FluoGuide upotrebljava sustav temeljen na radu akademika u Sveučilišnoj bolnici u Kopenhagenu, Rigshospitalet, te na Sveučilištu u Kopenhagenu, prije nekoliko desetljeća.
Sjajna kemikalija
Ključni dio tehnologije oslanja se na enzim koji se zove uPAR, što je kratica za receptor aktivatora plazminogena tipa urokinaze. Tumori upravljaju uPAR enzimima poput molekularne mačete, sijeku zdrave stanice kako bi napravili mjesta za rastući rak.
FluoGuide je razvio protein vezan za fluorofor, kemikaliju koja svijetli kada je osvijetljena. Tandem proteina i fluorofora ubrizgava se u pacijenta, cirkulira tijelom i veže se za uPAR stanice raka.
Tijekom operacije, infracrveno svjetlo usmjereno na moždano tkivo otkriva gdje se u mozgu nalazi fluorofor i, prema tome, uPAR.
Enzim je najzastupljeniji na granici između tumora i zdravog tkiva, dajući kirurzima vizualni vodič gdje završava rak, a počinje zdravo tkivo. To im omogućuje da se udalje od nekancerogenih dijelova mozga.
Proizvod je testiran na 36 pacijenata s agresivnim rakom mozga u Danskoj i Švedskoj.
Sljedeći su koraci testiranje na većem broju pacijenata u Europi, kao i na onima u SAD-u, tijekom operacija glioblastoma. Uspjeh bi omogućio odobravanje proizvoda za široku upotrebu.
Bolja MR
Još jedna strategija za borbu protiv glioblastoma je uvođenje posebnih virusa koji traže i uništavaju tumor.
Dok se bolnice sve više približavaju korištenju ovih takozvanih onkolitičkih virusa, oni tek trebaju biti odobreni kao tretman. Veliki izazov je izmjeriti učinke ove terapije u mozgu.
Obična se MR oslanja na razlike u magnetskim svojstvima vode u tkivima i može se koristiti za „prikaz” tumora na mozgu. No MR ima nedostataka kada je u pitanju otkrivanje ranih promjena na tumoru tijekom liječenja.
Dr. Or Perlman, biomedicinski inženjer na Sveučilištu u Tel Avivu u Izraelu, surađivao je s istraživačima u Njemačkoj i SAD-u na prilagođavanju MR-a kako bi bolje odgovarala ovoj svrsi u sklopu drugog projekta kojega financira EU.
Pod nazivom OncoViroMRI, inicijativa je završena u lipnju 2023. nakon 44 mjeseca.
Umjesto oslanjanja na sadržaj vode, Perlmanov pristup oslanja se na druge molekule kako bi se stvorila superiorna slika tumora u mozgu.
Konačni plan je ubrizgati pacijentima viruse koji ubijaju rak, a zatim koristiti ovaj MR pristup za praćenje učinka virusa na rak. Smatra se da bi imunološke stanice također bile potaknute virusima da ciljaju i ubijaju zaražene stanice raka.
- Ideja je bila osmisliti kartu koja pokazuje umiruće stanice u mozgu, otkrivajući tako koja područja tumora reagiraju na virus - kaže Perlman.
Rad istraživača u okviru inicijative OncoViroMRI uglavnom je obavljan na laboratorijskim miševima. U projektu su sudjelovali liječnici kako bi pomogli izvući pouke za liječenje pacijenata.
Potreba za brzinom
Sadašnji izazov za znanstvenike poput Perlmana je ubrzati MR. To zahtijeva da umjetna inteligencija dešifrira podatke s MR-a i pretvori ih u čitljivu kartu koju liječnici mogu upotrebljavati za praćenje napretka pacijenata.
Jedna dobra strana je da ovo ne zahtijeva nikakve promjene u opremi za magnetsku rezonancu, pa bi se u budućnosti moglo uključiti u normalne bolničke postupke.
- Sljedeći je korak proučavanje malog broja pacijenata s tumorima kako bismo vidjeli možemo li pratiti njihov rak - kaže Perlman.
Strategije razvijene u okviru inicijativa OncoViroMRI i INSTAGLOW trebale bi biti primjenjive i na druge vrste raka.
Još je u Kopenhagenu tvrtka FluoGuide dokazala da njezin novi proizvod može djelovati kod pacijenata s rakom pluća. Na radaru im je također rak dojke kod žena i rak glave i vrata.
Proizvod tvrtke testiran je na 16 pacijenata s rakom pluća, a klinička ispitivanja boje provode se na pacijentima s rakom glave i vrata.
- Do sada je djelovao iznimno dobro na rak mozga - rekao je Albrechtsen.
Istraživanja u ovom članku financira EU preko programa Marie Skłodowska-Curie Actions (MSCA). Ako vam se ovaj članak svidio, razmislite o njegovom dijeljenju na društvenim mrežama.
BORBA PROTIV RAKA
Europa predstavlja četvrtinu svjetskih slučajeva raka i zastupa 10 % svjetske populacije. U EU-u je 2020. 2,7 milijuna ljudi oboljelo od raka, a još je 1,3 milijuna ljudi umrlo od te bolesti.
Misija EU-a za borbu protiv raka za cilj ima poboljšati živote više od 3 milijuna ljudi do 2030. nizom radnji uključujući liječenje. Kao glavna komponenta ulaganja EU-a u istraživanje i inovacije u borbi protiv raka, misija će produbiti razumijevanje bolesti, usredotočiti se na prevenciju i ranu dijagnozu te poboljšati kvalitetu života pacijenata tijekom i nakon liječenja.
Zajedno s misijom, Europski plan za borbu protiv raka bavi se cijelim tijekom bolesti od prevencije do kvalitete života. Omogućit će razmjenu stručnosti i resursa diljem EU-a, pomažući istraživačima da razmijene svoje rezultate, a medicinskom osoblju i bolnicama da iskoriste zajedničke izvore podataka.
Autor ANTHONY KING
Više informacija
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.