Kombinacija tri lijeka protiv raka dojke, tucatiniba, Herceptina i Xelode, može pomoći u produljenju života ljudi koji su u terminalnoj fazi bolesti, a kod 34 posto drugih oboljelih tijekom godinu dana neće se pogoršati simptomi, piše Daily Mail.
POGLEDAJTE VIDEO:
Rezultati su to istraživanja kojima se željelo istražiti mogućnosti tucatiniba, a objavili su ih u časopisu New England Journal of Medicine. Za usporedbu, uz kombinaciju samo dva lijeka kod HER2 pozitivnih koji su oboljeli od raka dojke simptomi se nisu pogoršali samo kod njih 12 posto.
Dodatno, kod pacijenata kojima se tumor proširio na mozak i time postao neizlječiv, stanje se također nije pogoršavalo. Rak dojke svake godine pogađa oko 55.200 žena u Britaniji te 286.600 žena u SAD-u. HER2 pozitivni tumori su agresivniji od drugih tipova, a deformacija HER2 gena omogućuje brži rast i širenje tumorskih stanica. Liječenje je uznapredovalo, pa pacijentice kod kojih su bolest otkrili u ranoj fazi imaju visoku stopu preživljenja u svim slučajevima. No ako se bolest otkrije u metastatskoj fazi, preživljenje pada na 22 posto. U toj fazi bolest se više ne smatra izlječivom, a terapija služi produljenju života.
Istraživanje je uključilo pacijente iz cijeloga svijeta, a riječ je o ljudima kod kojih je bolest već uznapredovala i liječili su je s više vrsta lijekova. Provodio ga je Institut za rak iz Bostona u suradnji sa klinikama diljem svijeta. U prvom koraku istraživanja 480 pacijenata dobilo je ili tucatinib ili placebo, a svi su već uzimali Xelodu i Herceptin. Pacijenti u grupi koja je primala tucatinib živjeli su u prosjeku 7,8 mjeseci dulje bez pogoršanja simptoma, dok su oni u grupi koja je primala placebo živjeli 5,6 mjeseci bez da im se pogoršala bolest. U drugoj fazi ispitivanja liječnici su istraživali stanje 291 pacijenta kod kojeg se bolest proširila na mozak. Pokazalo se da je njih 52 posto živjelo dulje ako su uzimali kombinaciju lijekova s tucatinibom.
Nakon godinu dana kod njih 24,9 posto bolest nije napredovala, dok je u grupi koja je primala placebo rak napredovao kod svih. U prosjeku, svi koju su primali tucatinib živjeli su dvije godine nakon terapije, u prosjeku 21,9 mjeseci. Za usporedbu, kod 26,6 posto ljudi koji su uzimali placebo prosječno preživljenje bilo je 17,4 mjeseci. Nuspojave tucatiniba poput proljeva, mučnine, umora, povraćanja i smanjenog apetita ispitanici nisu ocijenili kao previše teške. Onkologinja Alicia Okines kazala je kako je riječ o vrlo važnim rezultatima.
- Otkrili smo da će tucatinib vrlo vjerojatno smanjiti tumor, a dokazali smo da može odgoditi progresiju bolesti za puno dulje razdoblje nego ranije. Žene koje su ga uzimale živjele su mjesecima dulje od drugih oboljelih. Na žalost, kod mnogih kojima je HER2 uznapredovali rak dojke dokazan, metastaze su došle do mozga. Takvo stanje obično liječimo radioterapijom koja se ponavlja. No postoji ograničenje u broju radioterapija koje možemo primijeniti kako ne bismo oštetili mozak, a trebamo i više lijekova koji su učinkovitiji u prodiranju do metastaza u mozgu, kazala je Okines ističući kako se tucatinib pokazao značajno učinkovitijim u kontroli metastaza u mozgu.
Pacijentica Linda (59) nije željela otkriti prezime, no tvrdi da je zahvaljujući novom lijeku njezin rak pod kontrolom. Dijagnosticirali su joj HER2 pozitivni rak dojke 2004. godine. Bila je u remisiji 10 godina, no bolest se vratila. Sudjelovala je u istraživanju novog lijeka i kaže da zahvaljujući njemu bolest nije napredovala.
- Lijek je moju bolest držao pod kontrolom. Još dolazim na redovite kontrole, no zahvaljujući njemu uspjela sam nastaviti sa svojim životom, zaključila je.
Što je rak dojke?
Rak dojke je među najčešćim vrstama karcinoma u svijetu i pogađa uglavnom žene, no od njega mogu oboljeti i muškarci. Razvija se iz kancerogene stanice koja stvara tumorsko tkivo. Ako se proširi u tkivo dojke, naziva se invazivnim tumorom. Neki ljudi imaju dijagnozu "carcinoma in situ" što znači da se stanice nisu širile. Rak dojke najčešće se javlja kod žena starijih od 50 godina, pri čemu prvi stadij označava da je riječ o sporo rastućem tumoru, dok četvrti stadij označava najagresivniji oblik bolesti.
Što uzrokuje rak dojke?
Tumor nastaje iz abnormalne stanice, no ne zna se točan razlog koji vodi do te promjene. Smatra se da se u pojedinim slučajevima javljaju promjene ili oštećenja genetskog materijala u stanici. Zbog toga se abnormalna stanica naglo dijeli. Iako se čini da se rak dojke javlja bez očitog razloga, postoje faktori rizika koji mogu utjecati na pojavu bolesti. Dijelom je to genetika, ali i životni stil koji uključuje nezdrave navike.
Koji su simptomi raka dojke?
Najčešći prvi simptom je pojava bezbolne kvržice u dojci, iako kvržica može biti i benigna cista ispunjena tekućinom. Najčešće se širi na limfne čvorove u pazusima, a u tom se slučaju javlja oteklina limfe na tom području.
Kako se dijagnosticira?
Liječnik će najprije pregledati dojke i pazušne jame. Može zatražiti dodatne dijagnostičke postupke poput mamografije, ultrazvuka ili rentgena kako bi se provjerilo stanje tkiva dojke. Dodatno, može zatražiti biopsiju. Riječ je o postupku u kojem stručnjak izuzima dio tkiva kako bi pod mikroskopom provjerio postoje li promjene na stanicama. Rezultat te analize može potvrditi ili isključiti karcinom. Ukoliko je nalaz pozitivan, liječnik može zatražiti dodatne testove kako bi provjerio je li se rak proširio, pa će vas tako poslati na analizu krvi, ultrazvuk jetre ili rentgen grudnog koša.
Kako se liječi?
Postoje različite metode, ovisno o tipu raka, a liječnici će ponekad primijeniti i kombinaciju metoda. Ovisno o veličini tumora, mogu predložiti mastektomiju u kojoj se uklanja dojka zahvaćena bolešću. Na raspolaganju su i radioterapija gdje se zračenjem uništava tumorsko tkivo, kemoterapija gdje se lijekovima ubija stanice raka ili sprječava njihov rast, kao i hormonska terapija koja snižava razine estrogena koji omogućuje rast i razvoj tumorskih stanica.
Kakav je uspjeh liječenja?
Kod ljudi kod kojih se bolest otkrila u ranoj fazi uspjeh je izvrstan, a osobito ako naprave mastektomiju. Stoga je važna rutinska mamografija i redovita ultrazvučna kontrola dojki, kao i samopregled koji može pomoći u ranom otkrivanju bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: