Hrvatska i ostatak Europe, s izuzetkom Islanda, Rusije i Bjelorusije, u noći sa subote 24. na nedjelju 25. listopada vratit će se na zimsko računanje vremena. Dakle, noćas u tri ujutro, satove koji se ne ažuriraju samostalno trebamo pomaknuti za jedan sat unatrag, čime će se 'dobiti' jedan sat.
POGLEDAJTE VIDEO: Što nam nosi pomicanje sata
Sa zimskom računanjem vremena sunce će ranije izlaziti, ali će ranije i zalaziti, zbog čega će dani imati više svjetla u jutarnjim i manje svjetla u popodnevnim satima. Konkretno, sunce je u Zagrebu u subotu prije pomicanja sata izašlo u 7:25, a zaći će u 17:55. U nedjelju nakon pomicanja će izaći u 6:27, a zaći u 16:53 sati.
- Osobno već danima govorim supruzi kako jedva čekam pomicanje sata, jer ću dobiti sat vremena više sna i konačno se naspavati. Iskustvo pokazuje da me taj osjećaj da sam se napokon naspavao zna držati dobrih desetak dana. Zato ne čudi da postoje studije koje pokazuju da je rizik za zdravlje srca kod pomicanja sata na zimsko vrijeme nešto manji nego kad ga pomičemo na ljetno vrijeme, kaže obiteljski liječnik iz Samobora, dr. Ivica Cvetković, komentirajući činjenicu da smo u nedjelju pomakli satove za jedan sat unazad i tako ujutro dobili jedan sat više.
Naime, studije ukazuju na to da nakon pomicanja sata u listopadu kod ljudi prva dva do tri tjedna bilježi usporavanje rada srca, vjerojatno zbog osjećaja da smo dobili više vremena, pa je stres manji.
Ipak, treba imati na umu da je to varljiv osjećaj, upozorava liječnik. Naime, ljudi koji su navikli raditi za računalom na večer, ili pogledati dobar film, pri pogledu na sat sada lako mogu pretjerati i 'potrošiti' vrijeme koje su dobili, upozorava.
- Dobro je imati to na umu i otići na spavanje barem pola sata do sat ranije u odnosu na vrijeme koje smo inače navikli prema satu - dodaje liječnik.
Zimsko doba nosi i činjenicu da vani prije pada mrak, pa treba voditi računa da to može izazvati umor, pospanost i manjak koncentracije. Postoje studije koje pokazuju da u 30 dana nakon pomicanja sata zimi raste broj prometnih nesreća, pa je potreban povećan oprez u prometu i na odgovornijim poslovima, dodaje sugovornik.
- Zbog ranijeg padanja mraka češće se javlja i zimski blues, što može dovesti do osjećaja bezvoljnosti, povećanog apetita i pretjerivanja u hrani, pa pripazite i na to. Najbolje je boriti se protiv toga kvalitetnom prehranom koja smanjuje potrebu za grickanjem, te redovitim kretanjem i zabavnim aktivnostima koje pomažu u tome da se podigne razina serotonina, ističe liječnik.
Inače, Europska unija već je donijela odluku da se prelasci s ljetnog za zimsko vrijeme i obrnuto ukidaju, no rok za ukidanje je pomaknut s 2019. godine na 2021. Međutim, Vijeće EU još nije donijelo konačnu odluku, pa nije sigurno hoće li to biti i zadnje pomicanje sata u EU.
POGLEDAJTE NOVI SERIJAL NA 24SATA O SITUACIJAMA U FIRMI: