Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam htio učiniti nešto drukčije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura s organskim uzgajanjem slatkog pelina - rekao je Petar Mihić iz Ljubinja, kojega vijest da ta biljka pomaže u liječenju korone nije iznenadila, za Deutsche Welle.
POGLEDAJTE VIDEO:
On godinama jedini u BiH uzgaja slatki pelin temeljen na bio uzgoju. Kaže kako se ova biljka desetljećima koristila kao lijek protiv malarije, a u BiH raste i kao samonikla biljka.
Radi se o slatkom pelinu (Artemisia annua), biljci čija se ljekovitost u narodu poznaje od davnina, za kojeg su znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu utvrdili da pomaže u liječenju korona virusa. Raste u Hercegovini, a njihovo otkriće prenio je Deutsche Welle.
Napisali su da 'otkako je svijet u utrci za pronalaskom pouzdanog cjepiva protiv Covida-19, neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je odnijela više od milijun života, znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako oboljele liječiti od korona virusa i to uz pomoć jedne obične ljekovite biljke – slatkog pelina'.
- U habitusu je naroda koji žive na području Hercegovine traženje lijeka u pripravcima biljnog podrijetla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora ispijali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije Covid-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju - kazala je epidemiologinja dr. med. spec Andrea Jurić.
S njom se slaže i jedan od vodećih internista imunologa u BiH, prof. dr. Jasenko Karamehić. Po njemu sve to ima smisla te i on napominje kako se dio biljke slatkog pelina u Aziji koristi u liječenju malarije godinama i tamošnje stanovništvo je, također, dobro upoznato sa koristima njezinih ljekovitih svojstava.
- I tu je ta poveznica. Meni, kao imunofarmakologu, to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije djeluju uspješno i na Covid-19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifičan, što znači ima određen učinak - pojasnio je.
- Trebamo uzeti najbolje cjepivo. Najučinkovitije, s najmanje neželjenih posljedice i bez prefiksa rusko, kinesko, američko, britansko, tursko itd. Što se mene osobno tiče, a radio sam diljem svijeta, najviše nade polažem u britansko cjepivo s Oxforda. To je europsko cjepivo, ispitano dominantno na Europljanima koji zemljopisno žive 'pod istim krovom', vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo - naglasio je.
Capak: 'Takvih napisa će biti, ali...'
Ravnatelj HZJZ-a smatra kako će 'takvih napisa biti' te upozorava kako su neki ozbiljni lijekovi bili proglašeni učinkovitima za liječenje Covida-19.
- Na primjer, klorokin i neki antivirusni lijekovi. Kasnije se to u znanstvenim istraživanjima i kliničkim praćenjem ishoda takvih liječenja pokazalo da nema nikakve veze. U jednom trenutku je klorokin potpuno nestao iz svih apoteka u Europi - pojasnio je Krunoslav Capak, a prenio RTL.
Dodao je da će se u vremenima pred nama govoriti o tome kako neki biljni pripravci mogu biti dobri kod liječenja korona virusa, ali treba se voditi znanstvenim istraživanjima.
- No, mi se u medicinskoj struci prije svega vodimo znanstvenim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima lijekova i medicinskih postupaka i tek kada je nešto dokazano korisno, onda govorimo o tome - naglasio je Capak.