Kako bi normalno funkcionirao, ljudski mozak ovisi o jednostavnim šećerima, odnosno glukozi. Ako razina glukoze naglo opadne, čovjek ne može obavljati ni najjednostavnije zadatke, a u ekstremnim situacijama može se pojaviti vrtoglavica i anksioznost.

Ugljikohidrati, proteini i masti se nalaze u svemu što ljudi jedu, a probavom se pretvaraju u jednostavne šećere (glukozu), amino kiseline i masnoće. Ove hranjive tvari putuju krvotokom te se distribuiraju među organima i tkivom koje ih koriste za energiju. Budući da većina ljudi ne jede sedam malih obroka na dan kako bi održali optimalnu razinu hranjivih tvari u tijelu, njihova količina neminovno će opasti u nekom periodu dana.

Foto: Dreamstime No kada se to dogodi, i kada tijelu nedostaje glukoze, mozak tu situaciju registrira kao opasnu po život. Za razliku od drugih organa koji za nastavak rada mogu koristiti razne hranjive tvari, mozak ovisi prvenstveno o glukozi, piše The Conversation.

Veza između niske razine šećera u krvi i ljutnje je toliko jaka da su znanstvenici u studiji iz 1984. godine bili stanju predvidjeti nasilje kod ljudi koji su imali problema s regulacijom razine glukoze u krvi. Kada smo gladni, tijelo pokušava riješiti problem niske razine glukoze u krvi. Mozak šalje poruke organima da ubrzaju svoj rad. To izaziva adrenalin, koji dodatno utječe na raspoloženje.

Foto: Barbara Črgar

U takvim situacijama, najbolje što ljudi mogu napraviti za svoj mozak, i organizam u cijelosti, jest napuniti tanjur hranom bogatom hranjivim tvarima, kao što su: jogurt, špinat, cvjetača, batat, grahorice, gljive, orasi, jaja ili humus, savjetuje Mirror.