Jeste li se ikada pokušali opustiti i onda su vas samo odjednom preplavili osjećaji stresa i negativne misli? Zapravo mnogi ljudi to doživljavaju - zbog čega su neki skovali izraz 'stresopuštanje' ili 'streslaksacija'.
POGLEDAJTE VIDEO: Vježba disanja protiv stresa
Iako je streslaksacija novi pojam koji opisuje anksioznost izazvanu opuštanjem, proučava se godinama i pokazalo se da taj problem ima između 30 posto i 50 posto ljudi. Naime, kada se pokušavaju opustiti, to im uzorkuje simptome stresa (kao što su ubrzani rad srca ili znojenje).
Paradoksalno je, s obzirom na to da će ljudi koji doživljavaju opuštanje od stresa možda morati učiniti nešto opuštajuće kako bi se oslobodili stresa. To se može pretvoriti u destruktivni, začarani krug u kojem ljudi ne mogu ublažiti stres koji proživljavaju - što može rezultirati negativnim emocijama i napadima panike.
No neće svatko doživjeti stres zbog opuštanja. Neka istraživanja čak sugeriraju da ljudi koji imaju anksioznost mogu biti skloniji toj pojavi. U nastavku saznajte još nekoliko drugih razloga zašto se to događa – i što možete učiniti da to prebrodite.
Poričete da ste pod stresom
Pretvaranje da problem ne postoji (ili poricanje) jedna je od najmanje učinkovitih strategija suočavanja sa stresom - što može biti uzrok 'stresopuštanja'.
Kratka razdoblja poricanja zapravo nam mogu pomoći da se prilagodimo promjenama. Na primjer, poricanje može pomoći osobi da se nosi sa svojim emocijama nakon što je doživjela smrt nekoga bliskog. Ali kada se poricanje često koristi za suočavanje sa svakodnevnim stresorima, ljudi će se često osjećati kao da su zaglavljeni u kolotečini.
Kada poričete stvari, vaše tijelo vam i dalje nastavlja slati signale stresa kako bi vas potaknulo da poduzmete nešto i riješite svoje probleme. Zbog toga se zbog pokušaja opuštanja umjesto stvarnog rješavanja uzroka stresa možete osjećati kao da ste još više pod stresom.
Evo kako to popraviti:
- Priznajte si da vam simptomi stresa zapravo mogu biti od pomoći. Vaše tijelo vas pokušava upozoriti da je problem potrebno riješiti, pa aktivira sve svoje fiziološke resurse da vam u tome pomogne. Na primjer, povećan broj otkucaja srca pomaže vašem tijelu da nosi više krvi opskrbljene kisikom u vaš mozak, tako da mozak može brže pronaći rješenje za probleme koji vam uzrokuju stres.
- Zapišite svoje najdublje misli i osjećaje povezane s vašim stresom. To će vam pomoći razumjeti izvor stresa kako biste se mogli nositi s njim. Na primjer, nema smisla svakodnevno meditirati kako biste se oslobodili stresa ako je uzrok vašeg stresa preopterećenost. U ovom slučaju, razgovor sa šefom ili kolegom kako biste prilagodili svoje radno opterećenje više bi vam pomogao u ublažavanju stresa nego opuštajuće aktivnosti.
- Razmišljajte izvan okvira. Kad smo pod stresom, možemo pomisliti da nam određene aktivnosti (kao što su meditacija ili vježbanje) mogu pomoći da se opustimo. Ali razgovor s prijateljima ili obitelji može bi biti bolji način rješavanja stresa i pomoći vam da se osjećate bolje.
Brinete se što će drugi ljudi reći
Većina nas ima nešto u čemu smo strastveni - bilo da je to posao ili hobi. Ali razlog zašto ste motivirani za ove stvari je važan. Neki ljudi slijede svoju strast jer to žele - bilo zato da se poboljšaju ili da nauče novu vještinu. Ali drugi mogu slijediti svoju strast samo zato što žele priznanje od drugih ljudi.
Ljudi s određenim tipovima osobnosti su skloniji opsjednutosti svojom strašću. Dok drugi jednostavno slijede određenu težnju kako bi dobili pohvalu od svojih kolega ili čak dokazali svoju vrijednost prijateljima ili obitelji.
Problem s forsiranjem strasti prema nečemu iz pogrešnog razloga je taj što može uzrokovati da osoba sama sebe gurne do krajnjih granica – što bi moglo značiti da radi unatoč tome što je bolesna, ili ne uzima slobodno vrijeme da se oslobodi stresa.
To može otežati opuštanje i učiniti ga stresnim – kao da gubite vrijeme koje bi moglo biti potrošeno na traženje svoje strasti kada pokušavate raditi opuštajuće stvari. Možda ste čak i zabrinuti da će ljudi loše misliti o vama zbog uzimanja slobodnog vremena. U konačnici, to može negativno utjecati na vašu cjelokupnu dobrobit.
Za ljude koji se tako osjećaju, kratka 'mentalna stanka' od onoga što vas zanima može biti od pomoći. Pauza ne mora biti duga, niti mora uključivati bavljenje nečim što nužno smatrate opuštajućim. Ali čak i kratke pauze mogu vam pomoći da na kraju osjetite da je u redu povremeno odvojiti vrijeme kako biste se oslobodili stresa i opustili.
Ne možete se odlučiti
Kada donose odluku, neki ljudi ne mogu, a da ne istraže sve moguće opcije koje su im dostupne. To se čak može dogoditi kada pokušavaju odabrati nešto opuštajuće za raditi. Čak i nakon što odaberu nešto, vjerojatno će umjesto opuštanja razmišljati o drugim opcijama, pitajući se bi li im nešto drugo pomoglo da se osjećaju opuštenije. Dakle, umjesto da opuste svoj um, oni sebe dodatno opterećuju.
Osoba koja ima naviku pretjerano razmišljati o svemu i svačemu umjesto da se opušta i uživa, će vjerojatno doživjeti 'stresopuštanje'.
Evo kako to riješiti:
- Ograničite broj odluka koje trebate donijeti na dan kada želite učiniti nešto opuštajuće. Ili čak planirajte kada ćete raditi nešto opuštajuće (kao što je gledanje filma ili meditacija) i koliko dugo ćete to raditi. To bi vam moglo olakšati opuštanje kada za njega dođe vrijeme jer ćete znati da druge stvari ne odgađate.
- Sjetite se zašto se pokušavate opustiti. Vaše zdravlje je važno, pa vam prisjećanje na to može pomoći da se osjećate manje pod stresom dok pokušavate obaviti opuštajuću aktivnost.
S druge strane, čak i ako vam opuštanje uzrokuje tjeskobu, ono i dalje može imati pozitivan učinak na vaše mentalno zdravlje – i može vam čak pomoći da rastete kao osoba. Najvažnije je pronaći opuštajuću aktivnost u kojoj uživate. Bilo da se radi o kuhanju, vrtlarstvu ili čak trčanju, važno je da vam pomaže da se odmaknete od svakodnevnog stresa, piše Metro.