Normalno je da se ljudi boje koječega, ali ponekad fobije dostižu nepotrebno visoke razine. Kroz povijest su postojali strahovi od određenih predmeta zbog vjerovanja kako će uništiti ljudsko tijelo, mozak i moral. Ovo je 7 najbizarnijih strahova u povijesti čovječanstva koje donosi Listverse.
1. Vlakovi
S izumom prvih vlakova ustalio se strah od dotad nepoznate brzine, koja je bila triput veća od brzine konjske zaprege. Vjerovalo se da nije zdravo za organizam putovati toliko brzo te da će ljudi na taj način poludjeti, odnosno oboljeti od psihičkog poremećaja koji su nazivali "delirium furiosum".
Osim putnika, vlakovi su mogli imati štetan utjecaj i na slučajne promatrače - oboljeti se navodno moglo i od pukog gledanja kako vlak prolazi pa se sugeriralo da se sa svake strane tračnica izgradi zid od najmanje dva metra visine kako bi se ljude zaštitilo od traume.
2. Knjige
Književnost nije uvijek bila uzvišena umjetnost. S prvom pojavom romana, čiji se efekt uspoređivao s otrovom i opijumom, vjerovalo se kako oni ljudima prikazuju neispravnu iluziju života te utječu na ponašanje i procjenu drugih ljudi. Jedan od najvećih književnih kritičara Samuel Miller isticao je da romani uništavaju ljudski um i život.
Enos Hitchkock kritizirao je i drame, govoreći kako one negativno utječu na moral. Vjerovao je da ih se treba prilagođavati tako da čitatelji ne ulaze u brak s prevelikim očekivanjima.
3. Telefoni
Prvotna namjena telefonskih poziva bila je orijentirana isključivo na posao i nije se vidjela svrha u privatnim razgovorima. Naprotiv, ljudi su se bojali da će taj izum razarati obitelj, odvraćati od druženja i uništavati moral. Telefoniranje u pidžami i pozivanje gostiju preko žice bilo je strogo zabranjeno.
Ljudi su se bojali i gubitka privatnosti jer se na početku moralo ići na javna mjesta kako bi se obavljali razgovori, što je značilo da je svatko mogao čuti što se govori u slušalicu. Taj je strah ostao i nakon ugradnje telefona u domove.
4. Bankomati
Izum ovog bankarskog stroja bio je dočekan na noževe i smatran komplikacijom bankarstvu. Postojao je strah od gubitka novca pa se u bankomate ugrađivala kamera koja je snimala primitak novca, a potom fotografiju isporučivala korisnicima kao dokaz, ali ni to nije bilo dovoljno.
Jedini koji su se koristili ovakvim načinom plaćanja bili su kockari i prostitutke, dakle, ljudi koji su željeli izbjeći kontakt s bankarima. Povjerenje u automate poraslo je tek nakon što su bili prisiljeni upotrebljavati ih u vrijeme snježnih mećava.
5. Žene na biciklima
Muškarci nisu bili za to da žene voze bicikl jer su se bojali da, ako savladaju tu vještinu, sposobne su za bilo što, pa i za postizanje slobode. Ženama se nametao strah da će oboljeti od depresije i srčanih tegoba ako budu vozile.
Spominjalo se tzv. biciklističko lice kao poremećaj, a podrazumijevalo je ukočene čeljusti, iscrpljen izgled, bore, stisnute usne te buljave oči. To je vrijedilo i za muškarce, ali u manjoj mjeri jer se smatralo da su oni bolji vozači.
6. Električna energija
Ljudi se struje nisu bojali samo iz razloga što od nje mogu poginuti, već i zato što su vjerovali da uzrokuje, ali i liječi stanovite poremećaje kao što je "neurastenija", što su opisivali kao prijevremeno starenje, umor i slabost uslijed izlaganja električnom zračenju.
Poremećaj je bio proširen među višom klasom s obzirom na to da si struju niža klasa nije mogla priuštiti. Na kraju se, pak, električna energija koristila za liječenje iste bolesti u vidu elektrošokova.
7. Automobili
Kao što je bio slučaj s biciklima, ženama se nije dopuštalo voziti ni automobile iz straha da će se osjećati slobodnijima i češće izbivati iz kuće. Vjerovalo se i da automobili oštećuju jajnike pa bi začeta djeca imala urođene defekte, ali i da potiču tinejdžere na seks te narušavaju vjeru u Boga.
Proizvođači automobila bili su svjesni toga pa je, primjerice, Henry Ford otišao toliko daleko i skratio dužinu stražnjih sjedala u svojim modelima samo kako bi spriječio seks u automobilu. U svom naumu ipak nije uspio dugoročno.