To je to što me zanima!

Nepoznato o Uskrsu: Zašto jedemo jaja i šunku na taj dan?

Znate li zašto su zečevi simbol ovog blagdana, zašto bojamo jaja te koji je razlog da jedemo baš šunku? Diljem svijeta ljudi slave Uskrs na različite načine, a neki su prilično bizarni
Vidi originalni članak

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak:

PITATE SE KAKO EFEKTNO UKRASITI STOL? IMAMO RJEŠENJE

Jeste li znali da su jaja simbol ponovnog rođenja i baš zato i uskrsnuća? Otkrijte i zašto su zečevi simbol, koje čokolade se pojede najviše te zašto jedemo šunku. Diljem svijeta ljudi slave Uskrs na različite načine. Ono što je njima sasvim normalno, drugima je čudno.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Zanimljive činjenice:

  • Uskrs uvijek pada između 22. ožujka i 25. travnja. 
  • Slavi se na prvu nedjelju nakon punog mjeseca, koja pada na, ili poslije 21. ožujka, odnosno proljetnog ekvinocija.
  • Jaja su se uvijek smatrala važnim simbolom ponovnog rođenja i zato su najveći simbol Uskrsa.
  • Prva jaja međusobno su darivali Egipćani, Perzijci, Goli, Grci i Rimljani koji su svi jaje smatrali simbolom života.
  • Prve uskrsne košarice koje su se davale djeci izgledale su poput ptičjeg gnijezda.
  • Prva čokoladna jaja nastala su u Europi u 19. stoljeću.
  • Svake godine proizvede se oko 90 milijuna uskrsnih čokoladnih zečića

  • Većina ljudi prvo jede uši na čokoladnim zečevima.
  • Najveće čokoladno jaje proizvedeno je u Italiji 2011. Bilo je visoko 10,39 metara, a težilo je 7200 kilograma. Bilo je više od žirafe i teže od slona.
  • Jedno od petero djece razboli se od previše čokolade tijekom uskrsnih praznika.
  • Čokoladni uskrsni zeko potekao je iz Njemačke.
  • Zec je jedan od simbola Uskrsa jer predstavlja plodnost proljeća.
  • Većina crkava kiti se bijelim ljiljanima na Uskrs koji su također jedan od simbola ovog blagdana.
  • Šunka je stigla na uskrsni stol još prije izuma hladnjaka. Sušena i dimljena postala bi taman na proljeće nakon zimske svinjokolje.
  • U Hrvatskoj su pronađena glinena jaja u grobovima starih naroda, još prije dolaska Hrvata.
  • Crne pisanice karakteristične su za Međimurje, a boja se dobivala od bobica bazge ili čađe.
  • Od 2008. pisanica u Hrvatskoj ima status nematerijalnog dobra.

Neobični običaji širom svijeta

U Filipinima uskršnja tradicija nalaže samokažnjavanje kao spomen na Isusovu muku - tamo se bičuju te pribijaju na križ kako bi podijelili Isusovu patnju. U Španjolskoj je tradicionalna Uskrsna povorka koja hoda u procesiji po većim gradovima. Tako se obilježava križni put, a neobična su odijela onih u povorci, koji izgledom podsjećaju na pripadnike ozloglašenog Ku Klax Klana. Međutim, ovi neobični običaji diljem svijeta ove godine će stagnirati zbog pandemije koronavirusa.

Kinezi za Uskrs jaja pripremaju na neobičan način - kuhanjem u urinu, najčešće dječjem. To im navodno daje odličnu aromu. U Latinskoj Americi tradicionalan je lov na pisanice, a djeca su najčešći sudionici igri.

Ljudi u Argentini se okupljaju na gradskim ulicama te spontano pjevaju pjesme. U Meksiku se spaljuje lik Jude koji je izdao Isusa, a u Češkoj i Slovačkoj postoji tradicija bičevanja žena, no ne radi se o pravim bičevima. Time im se navodno daruje dobro zdravlje i plodnost.

U Mađarskoj se žene na uskrsni ponedjeljak na ulicama zalijeva vodom iz kanti, dok one hodaju u tradicionalnim nošnjama dok Norvežani ovaj blagdan ne povezuju s religijom, već kriminalističkim žanrom. Običaj je da se u Velikom tjednu čitaju i gledaju krimići, pa se taj tjedan često naziva i Uskrsni zločin, a čak i TV prikazuje premijere novih krimića.

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak:

USKRS U DOBA KORONE: EVO KAKO ĆE RADITI DUĆANI I ŠOPING CENTRI

POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

 

Idi na 24sata

Komentari 16

  • bezosjecajni_gad 12.04.2020.

    Apostol Pavao nam nije pisao evanđelje uskršnjeg zeca koji nosi šarena jaja. Naravno, svijet nema problema s time. Bitno je samo da se ne spominje Krist. I ateisti dekoriraju kuće sa šarenim jajima i zaluđuju djecu s uskršnjim zečevima. Ni Krist ni apostoli nisu nosali zečeve, niti bojali jaja, niti nas igdje u Božjoj Riječi pozivaju da tako slavimo Kristovo uskrsnuće. Odakle se onda ovaj običaj uvukao u kršćanstvo? Farbanje jaja, dolazak uskršnjeg zeca, pisanice, paljenje krjesova – sve su to poganski običaji slavljenja Aštarte, poganskog ženskog božanstva, u Bibliji poznatog i pod nazivom „kraljica neba“. Pogani su ju smatrali i božicom plodnosti, seksa i rata, kao i božicom Mjeseca. Ona je imala svoj vlastiti kult koji se zvao „sveta prostitucija“. Žao mi je što ovako brutalno zvuči, no to je istina.Pogani su vjerovali da se ona izlegla iz mističnog babilonskog jajeta koje je palo s neba u rijeku Eufrat. Njoj u slavu farbali su jaja, po njima ispisivali magijske riječi i iscrtavali simbole. Zec kao simbol seksualne potencije poganima predstavljao je zemaljsko utjelovljenje božice plodnosti, jer je zec zbog svog brzog i čestog razmnožavanja smatran njezinom „svetom“ životinjom. Popularni običaj tucanja jaja simbolizirao je plodnost. Šarene uskršnje pisanice također su pogansko praznovjerje o „čudotvornim moćima“; a paljenje vatre u uskršnjoj noći, krijes, poganski je drevni obred štovanja Sunca (nebeske vatre).

  • Robinzon 12.04.2020.

    Moj ćaća je bio tako veliki komunista da je za Uskrs jaja farbao samo u crvenu boju,

  • bezosjecajni_gad 12.04.2020.

    Neću danas jesti ni jaja ni šunku

Komentiraj...
Vidi sve komentare