Nokti su daleko od običnog ukrasa na rukama i nogama, a njihova funkcija je složenija nego mislimo, tvrde dermatolozi. Čak 10 posto svih kožnih oboljenja čine problemi s noktima, a manikura kao kozmetički i medicinski zahvat postoji dulje od 4000 godina, piše Huffington Post.

Ne rastu svi nokti isto

Zabluda je da svi nokti rastu isto, a brzina rasta ovisi o mladosti i godišnjim dobima. Tako kod mlađih ljudi rastu brže nego kod starijih, kao i u proljeće i ljeto. U jesen i zimi rastu sporije, a brže rastu i kod ljudi koji imaju duže prste. U prosjeku, nokti na rukama rastu 0,1 mm svaki dan i rastu tri puta brže nego oni na nogama.

Još malo činjenica o rastu noktiju:

• Nokti brže rastu ako se redovito podrezuju
• Muškarcima nokti rastu brže nego ženama
• Nakon bolesti nokti rastu brže
• Za vrijeme trudnoće ubrzava se rast noktiju
• Najbrže raste nokat na srednjem prstu
• Brže rastu nokti na dominantnoj ruci
• Studije pokazuju da tipkanje po tipkovnici stimulira rast noktiju

Bijele mrlje nisu znak nedostatak kalcija

Uvriježeno vjerovanje da manjak kalcija ili cinka uzrokuje nastanak bijelih mrlja na površini nokta je samo mit, objašnjavaju stručnjaci. Zapravo, bijele mrlje su bezazlena pojava koja ne ukazuje na nedostatak vitamina ili minerala, a najčešće nastaju kao posljedica prethodne ozljede nokta.

Nokti su kosa samo u drugom obliku

Nokti su građeni od istog materijala kao i kosa, od bjelančevine keratina. Taj je protein i glavni sastojak ljuske gmazova, perja kod ptica, ali i rogova. Svako jačanje noktiju popratit će i jačanje kose, a obično jačaju zbog većeg unosa hrane bogate vitaminima B skupine, zdravim uljima i proteinima.

Primati se po noktima razlikuju od sisavaca

Dok većina sisavaca ima kandže kako bi bili spretniji, primati se razlikuju po tome što imaju nokte. Znanstvenici vjeruju da su primati izgubili kandže nakon što su se prestali penjati po visokim stablima, a dobili nokte jer im je bila potrebnija preciznost u hvatanju manjih predmeta.

Grickanje je izuzetno raširena navika

Onihofagija je znanstveni izraz za grizenje noktiju i jedno je od najčešćih medicinskih stanja na svijetu. Smatra se da oko 45 posto ljudi na svijetu između 10. i 18. godina grize nokte. Muškarci to rade u većem broju. S nervoznim grickanjem većina ljudi prestane do 30-e, a može biti povezano i s opsesivno-kompulzivnim poremećajem.

Dvostruko su tvrđi nokti na nogama

Nokti na nogama su dvostruko tvrđi nego oni na rukama, a njihova je čvrstoća unaprijed zadana genima. Također, oblik samog nokta genetski je zadan. Iako su nokti iznimno čvrsti, kemijski spojevi s kojima dolazimo u doticaj ih mogu uništiti. Tako bi se npr. nokat raspao da stoji četiri dana u čaši kole, a najčešći razlog njihova oštećenja je korištenje agresivnih deterdženta bez zaštitnih rukavica.