Bivša prva dama Michelle Obama u pandemijskoj se godina borila s depresijom, ali tvrdi da ju je i uspjela pobijediti. O svemu je odlučila govoriti javno kako bi skinula stigmu s ove bolesti i srodnih poremećaja.
- U životu svakog od nas postoje usponi i padovi. Svejedno čime se bavite, neovisno o vašem društvenom i profesionalnom statusu i zaradi, ta bolest napada svakoga, za nju nema nedodirljivih - naglasila je Obama, koja tvrdi da se bolesti ipak uspješno oduprla, no i da mentalne probleme kao društvo shvaćamo previše olako.
Michelle je priznala kako je doživjela prvotni šok kad su se njezine kćeri s fakulteta vratile kući zbog pandemije, no upravo u obitelji pronašla je dodatnu snagu i utjehu.
Meghan Markle, supruga britanskog princa Harryja koja posljednjih dana našla pod povećalom javnosti nakon ekskluzivnog intervjua koji su dali Oprah, i sama je istaknula kako je tijekom 'kraljevskog života' bila često depresivna, pa čak i suicidalna.
Upravo joj je to bio glavni razlog da sa suprugom i obitelji potraže 'normalniji život' izvan Velike Britanije.
Kako govore njezini prijatelji za američke tabloide, Meghan je tijekom života u kraljevstvu patila od depresije, napadaja panike i bila je pod nevjerojatnim stresom te navodno noćima nije spavala od brige kako će izgledati njezina budućnost ne poduzme li nešto.
Znakovi koji će razlikovati tugu od depresija
Povremena potištenost i neraspoloženje nisu razlozi za brigu, no tuga koja nikako ne prolazi i osjećaj beznađa koji vas sprečavaju u obavljanju svakodnevnih poslova pokazatelji su da biste trebali s nekim popričati i mogu biti neki od znakova depresije - koju prema istraživanjima nekad u životu iskusi oko sedam posto čovječanstva.
Depresija - moderna pošast
Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da će do 2025. za žene depresija biti najveći zdravstveni problem, a za muškarce drugi po redu. Naučite je prepoznati i pomoći sebi ili bližnjima.
Kod depresije u kliničkom smislu loše raspoloženje najčešće nije vezano uz samo jednu životnu situaciju ili akciju, već je trajno. Također, ono je uvijek vezano i uz neke druge simptome koji pripadaju somatskim, kognitivnim i ponašajnim sferama, kaže doc.dr.sc. Petrana Brečič iz Zavoda za afektivne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče. Dodaje kako takvo stanje u pravilu traje dulje od dva tjedna i intenzitetom je takvo da onemogućava osobu u normalnom obiteljskom i širem socijalnom funkcioniranju.
- Kada bilo koji simptom ili neželjeno ponašanje traje dulje od petnaestak dana, ili je takvog intenziteta da sami vidimo, ili nam drugi kažu da više ne možemo sami, da smo drugačiji, da smo promijenili ponašanje ili počeli zakazivati, to su znakovi depresije. Ako tuga, razdražljivost, gubitak energije, nemogućnost popravljanja raspoloženja, nesanica, napetost, nemir, osjećaj krivnje i osobne nedostatnosti, te razni tjelesni simptomi traju dulje od petnaestak dana, svakako treba potražiti pomoć - kaže Brečić.
Zato, ako se možete poistovjetiti sa četiri ili više od deset simptoma depresije i ako ih osjećate svakodnevno i ne prolaze više od dva tjedna, razmislite o tome da se obratite liječniku, psihologu ili psihijatru, savjetuju s portala Health.
1. Jedete više ili manje nego obično
Depresija se može očitovati i kroz gubitak apetita, a kad je mozak zaokupljen negativnim mislima često zaboravljamo jesti ili gubimo interes za hranu.
S druge strane, poremećaj se ponekad očituje na suprotan način: stalno ste gladni i skloni prejedanju. Mješavina emocija koje imaju tendenciju da prate depresiju – tuga, pesimističan način razmišljanja o budućnosti i nizak nivo samopouzdanja – mogu vas natjerati da pokušate smiriti emocije prejedanjem.
2. Spavate previše ili premalo
Neki ljudi u depresiji imaju tendenciju više spavati, jer ih pad energije čini stalno umornima - a previše spavanja je i način na koji depresivne osobe bježe od tuge pa im spavanje postaje utočište.
S druge strane, neki mogu imati nemiran i isprekidan san ili čak nesanicu – a te su osobe previše zaokupljene negativnim mislima što im oduzima prijeko potrebni san.
3. Razdražljivi ste
Ovo je 'podmukli' simptom koji će malo ljudi uopće prepoznati, no depresija se može manifestirati i kao pojačana razdražljivost.
Možete biti i mrzovoljni; živciraju vas sitnice koje u normalnim okolnostima ne bi ni primijetili, a to se događa iz dva razloga: jedan je taj što depresija izaziva i hormonalne promjene raspoloženja, a drugi je što se ne možete nosite s velikom količinom negativnih emocija.
4. Ne možete se koncentrirati
Zaboravljate na rokove ili druge važne stvari i obaveze?
Tako mozak funkcionira u stanju depresije, a negativna razmišljanja mogu “zamagliti” sve drugo, što onda utječe na obavljanje poslova, pamćenje i sposobnost odlučivanja.
5. Ne uživate u stvarima koje bi vas prije usrećile
Više u ničem ne uživate, a čak se na neke drage aktivnosti ne možete ni prisiliti, a nekad su vas činile sretnima, to je znak depresije.
6. Osjećaj bezvrijednosti
Ako vam se čini da ste bezvrijedni ili nevoljeni i te se misli ponavljaju, one mogu utjecati na to da postanete autodestruktivni. Kad razmišljate na takav način, pokušajte bar malo umanjiti negativnost.
7. Preokupiranost mislima o smrti
Uporne misli o prekidu života i razmišljanje o načinima da se te misli sprovedu u djelo, jasni su pokazatelji da je potrebno potražiti stručnu pomoć. Takve misli predstavljaju direktnu prijetnju za život i važno je potražiti stručnu pomoć ako se javljaju svakodnevno ili često, čak iako nemate drugih simptoma depresije.
8. Panika i anksioznost
Osjećaj bezrazložnog straha može biti i znak depresije, a anksioznost se često preklapa sa depresijom i sa napadajima panike - kad se javljaju i ubrzani rad srca, pretjerano znojenje i problemi sa spavanjem.
A iako anksioznost može biti znak depresije, moguće je imati i depresivni i anksiozni poremećaj.
9. Nedostatak energije
Letargija koja se povezuje sa depresijom može biti posljedica nedovoljnog unošenja hrane ili previše spavanja - a depresija nam 'isisa' energiju, pa možemo biti i previše umorni čak i za lagane, svakodnevne poslove - a kad ste stalno umorni i kad taj umor utječe na vaš život u više segmenata, potrebno je potražiti pomoć.
10. Neobjašnjiva bol
Emocionalna bol, kad se ne liječi, može utjecati i na fizičko stanje pa depresivna osoba ima npr. migrene, probleme s probavom, bolove u vratu i leđima i slično.
TOP savjeti za prevenciju depresije:
1. Barem jedan sat tjedno provedite s bliskim prijateljima
Jedna je britanska studija obuhvatila 86 žena u depresiji koje su tijekom mjesec dana redovno provodile vrijeme s prijateljima i kod čak 65% njih zabilježeno je poboljšanje općeg stanja. Prijatelji jačaju naše samopouzdanje i često nas potaknu na promjene koje pomažu protiv negativnih osjećaja.
2. Nekoliko minuta na dan igrajte se s kućnim ljubimcem
Samo nekoliko minuta igre sa psom na dan podiže razinu serotonina i oksitocina – hormona zaduženih za dobro raspoloženje, pokazala je studija Sveučilišta Missouri. I ptičice koje dolaze u kućicu koju ste objesili na balkonu mogu nas učiniti sretnijima, kao i nekoliko sati volontiranja mjesečno u nekom skloništu za životinje.
3. Priuštite si barem nekoliko 15-minutnih masaža tjedno
Zamolite partnera, dijete ili prijatelja da vam povremeno izmasira ramena, vrat ili leđa. Jedna je studija pokazala da su ispitanici koji su uživali u 12-minutnoj masaži tri puta tjedno bili manje depresivni od onih koje nisu masirali. U sličnoj studiji provedenoj među trudnicama pokazalo se da su majke koje su partneri masirali dva puta tjedno po 20 minuta bile čak 70% manje sklone depresiji od onih koje nitko nije masirao. Čak i samomasaža ima efekte – smanjuje se razina kortizola, hormona koji se oslobađa kad smo pod stresom, a raste razina serotonina i oksitocina.
4. Kava i zdravi doručak svako jutro
Redoviti, skromni unos kofeina, smanjuje rizik od depresije za više od 50 posto, pokazuju neka istraživanja, a sličan učinak imaju i neke namirnice. Među njima su orasi, kivi, banana, višnje, ananas, rajčice i šljive.
Započnite dan sa zobenom kašom kojoj ćete dodati spomenuto voće. Također, jedite hranu bogatu triptofanom, aminokiselinom koju tijelo pretvara u serotonin. Ima ga u puretini, piletini, ribi, siru, orašastim plodovima, jajima i grahu. I hrana bogata ugljikohidratima podiže razinu serotonina, no birajte one koji se sporo razgrađuju.
5. Omega-3 masne kiseline
Ljudi koji konzumiraju hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama rjeđe boluju od depresije u odnosu na one čija je prehrana siromašna tim masnoćama, pokazala je nizozemska studija. Ako ne volite ribu i ne jedete je često (posebno plavu ribu), dobar izvor omega 3-masnih kiselina su lanene sjemenke, orasi, soja, grah i crni grah.
6. Pojačajte dozu vitamina
Posavjetujte se s liječnikom o tome koje dodatke prehrani u obliku vitamina i minerala biste mogli koristiti da prevenirate osjećaj depresije. Na primjer, znanstvenici su utvrdili da manjak folata, ili folne kiseline u organizmu vodi većem riziku od depresije.
Riječ je o vitaminu B9, koji pomaže u borbi protiv depresije, među ostalim i tako da povećava učinkovitost antidepresivnih lijekova. Sadrže ga žitarice te posebno špinat, karfiol, kupus, zelene paprike, tikvice, krastavac, sok od paradajza, avokado te šparoge. Od voća se preporučuju banane, dinje, jagode i jabuke.
7. Istegnite se i nasmiješite, makar i na silu
Desetak minuta jutarnjeg istezanja osigurat će vam dodatnu dozu kisika i razbuditi vas te podići raspoloženje. Također, prije tuširanja pogledajte se u ogledalo i nasmiješite, makar i na silu.
Dobro raspoloženje stvar je i navike, pa se ponekad jednostavno trebamo prisiliti na osmijeh, kako bi nam prešao u naviku.