Svatko može kompostirati jer time ne samo da rasterećujemo sustav gospodarenja otpadom nego i vraćamo hranjive tvari u zemlju iz koje su potekle i tako obogaćujemo tlo - objašnjava nam Ana - Marija Mileusnić, asistentica programa održivog gospodarenja otpadom u Zelenoj Akciji.
POGLEDAJTE VIDEO: Kompost ne smrdi ako se ispravno napravi
Navodi kako biootpad koji stavljamo u kompost čini čak 39 posto kućanskog otpada, pa smo time smanjili i volumen kante za smeće, a nema ograničenja za stvaranje komposta čak i ako živite u stanu bez balkona.
- Česta je zabluda da kompost ima neugodan miris i smrdi, no to je posve pogrešno. Ako ste ga ispravno pripremili, on nema miris - ističe ona dodajući kako kompost koji smo sami napravili može imati vrlo široku primjenu, pa ga tako možemo koristiti kao zemlju za sobno bilje, darovati nekome kome je potreban ili ga jednostavno odložiti u gredice sa cvijećem na javnoj površini kako bi bilje ondje još bolje uspijevalo.
- Pritom valja ima na umu da ne treba odlagati kompost bilo gdje, pa ga tako nemojte razbacati po travnjaku ili livadi, nego na mjesta gdje neće narušiti izgled okoliša. Odlaganjem komposta ne štetimo prirodi, već upravo suprotno, pa ohrabrujemo ljude da to čine što više - kazala je Mileusnić.
Gdje kompostirati
Budući da nema neugodnog mirisa, spremnik s kompostom može se držati bilo gdje u stanu. Ana - Marija kaže kako je balkon idealno mjesto, a pritom valja paziti da je spremnik u hladu, dakle da nije na izravnom suncu, te da je dobro zaštićen od vanjskih utjecaja, osobito vlage.
- Može ga se držati i u hodniku, u spremištu, garaži ili bilo kojem drugom prostoru. Osobno, svoj kompostarnik držim u hodniku zgrade i nitko od susjeda mi se nikad nije požalio da ga to smeta - kazala je ona.
Kako kompostirati
Za početak, potrebna vam je plastična kanta zapremnine 50 litara koja obavezno mora imati poklopac. - To je dovoljno za tročlanu obitelj. Bušilicom izbušite kantu u svim smjerovima. Kompostiranje je aerobni proces, što znači da zahtijeva kisik. Bez zraka nema komposta. Ako ste kod svog komposta primijetili pojavu neugodnog mirisa, promiješajte sadržaj kako bi ušao zrak i proces se mogao nastaviti - savjetuje ona.
Uz plastičnu kantu trebaju vam obične grančice koje možete pronaći u parku ili bilo gdje u prirodi, a složit ćete ih na dno kante.
- Te grančice služe za drenažu kako bi višak tekućine mogao nesmetano otjecati. Grančice složite po dnu rešetkasto, kao za roštilj. Na drvo stavite tanki sloj običnog kartona koji ste istrgali od bilo kakve kartonske kutije, a zatim na to stavite šaku suhog lišća koje ste mogli također skupiti u parku. Ako nema lišća, poslužit će i piljevina za glodavce koju možete kupiti u trgovinama za kućne ljubimce - kazala je Mileusnić.
Na to dodajte prirodni aktivator - tanak sloj humusa koji sadrži mikroorganizme i potiče procese razgradnje. To može biti i supstrat za sobno bilje koji se može kupiti u bilo kojoj trgovini ili humus koji ste kupili ili dobili od prijatelja.
- To je temelj. Na to dodajemo kombinaciju smeđeg i zelenog. Smeđe označava suhi materijal poput već spomenute piljevine, kartona, slame ili drugog suhog materijala, a zeleno označava organski otpad iz kuhinje poput kore krumpira, ostataka salate, mrkve, krastavca, peteljke od jagoda i slično. To su, dakle svi ostaci hrane. Važno je da ih se miješa sa suhim materijalom u omjeru 2:1, dakle ako stavimo šaku zelenog, onda idu dvije šake lišća - kaže Mileusnić.
Što ne ide u kompost
U kompost se nipošto ne smije bacati izmet kućnih ljubimaca poput mačke ili psa, pojašnjava naša sugovornica, jer on sadrži patogene bakterije.
- No u redu je baciti izmet hrčka, zamorca ili slične male životinje. Također, u kompost se ne smije bacati kruh, kuhana ni procesirana hrana. Ne treba stavljati ni agrume, poput kore naranče i limuna, kao ni biljke čija ljuska ili kora sadrži jake antioksidanse. Oni usporavaju proces kompostiranja, a pojedini dijelovi biljke imaju i antibakterijska svojstva pa se neće razgraditi. Također, ne smije se bacati kosti, ulja i masti, ambalažu, gumu, opasni otpad ni plastiku kao ni predmete koji se ne razgrađuju - ističe Mileusnić.
Što ide u kompost
Sav organski otpad poput lisnatog zelenog povrća, ostataka voća, kore korjenastog povrća, ljuske jajeta, taloga kave, pa čak i čak i čaj.
- Vrećice od čaja se također može kompostirati, ali jedino pod uvjetom da ne sadrže plastiku što bi trebalo pisati na ambalaži. Ako sadrže, škarama se prereže vrećica i baci, a sadržaj se stavi u kompost - kaže ona.
Promiješajte kompost
Prilikom kompostiranja je važno da su ostaci uvijek prekriveni suhom tvari, a svaka tri dana sadržaj treba promiješati. - Pripazite pritom da ne miješate preduboko i silovito kako ne biste poremetili one grančice na dnu, nego samo sadržaj. Ljudi često misle da im je kanta od 50 litara premala i da to nije dovoljno, no treba znati da se sav taj otpad zapravo razgrađuje i samim time se smanjuje njegov volumen. U zimskim mjesecima treba više vremena do dozrijevanja komposta, pa to može potrajati i do šest mjeseci, dok je ljeti proces brži pa bude gotov i za dva do tri mjeseca - pojašnjava Ana- Marija.
Kaže i kako za nestrpljive postoji način ubrzavanja procesa uz kupnju kalifornijskih glista koje se stavi u kompost, ali to je opcionalno.
- Postoji i način kako od riže napraviti dodatni aktivator. Rižu se lagano prokuha, ali prije nego što je potpuno kuhana ju se ukloni s vatre i ostavi u posudi nekoliko dana dok ne razvije oko sebe laganu mrežicu nalik na plijesan. Tada se dodaje kompostu i može ubrzati njegovo dozrijevanje - pojasnila je.
A što s mravima
Mnogi stanari u zgradama muku muče s mravima i drugim nametnicima koji se tijekom ljetnih mjeseci osobito namnože, a privlače ih ostaci hrane. Zato se pitaju što s kompostom koji bi ih dodatno mogao privući.
Ana - Marija kaže da kompost ne privlači ni mrave ni druge nametnike jer se nalazi u zatvorenoj posudi, a sadržaj koji bi ih mogao zanimati uvijek treba biti posut suhim materijalom.
- Istu kantu možete koristiti neograničeno. Kad ste napunili kantu, bilo bi je dobro ostaviti još mjesec dana da kompost u potpunosti sazrije, pa stoga preporučujemo ljudima da u tom periodu naprave još jedan kompostarnik kako bi imali gdje odlagati otpad dok čekaju da se prvi zgotovi. Prednost je i u tome što vam za drugi kompostarnik ne treba novi humus ni supstrat, nego možete koristiti onaj koji ste već napravili u prvom kompostarniku - zaključila je.