Postoje procjene prema kojima svaki dan u Hrvatskoj oko 100.000 osoba pije antibiotike, pri čemu čak od 60 do 80 posto njih, smatra se - bez opravdane potrebe.
Potvrđuju to i podaci Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike pri Ministarstvu zdravlja, koji su pokazali da se više od 90 posto antibiotika troši u izvanbolničkom liječenju, iako su infekcije i bolesti za koje su antibiotici namijenjeni najčešće takve da čovjek mora biti hospitaliziran. Ukratko, prečesto se koriste i kod blagih infekcija, koje su nerijetko samoizlječive, ili kod virusnih infekcija, na koje uopće nemaju utjecaja, kao što su prehlada i gripa, zbog čega je njihovo djelovanje sve slabije.
- Istina je da uzimamo previše antibiotika. Činjenica je da ljudi često kod obične prehlade ili gripe odlaze liječniku i napadaju ih ako im odmah ne prepiše antibiotik, iako on kod virusnih infekcija nema nikakvo djelovanje. Istina, ponekad se može propisati kao prevencija, ako postoji bojazan od komplikacija, na primjer kod starijih osoba, djece ili dijabetičara, no u većini slučajeva to nije potrebno i nepotrebno se koriste - kaže Ines Buhač, magistra farmacije i homeopat.
A ako ih koristimo nepotrebno ili prečesto (problem je, naime, i prečesta uporaba u slučaju infekcija koje se ponavljaju), stvaramo rezistentnost bakterija na lijek i smanjujemo njihovo djelovanje, upozorava se u informativnoj brošuri Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju (HDKM), koje u Hrvatskoj provodi kampanju podizanja svjesnosti o antibioticima. Naime, antibiotici ‘ubijaju’ bakterije koje nemaju razvijen mehanizam otpora, dok one koje su otpornije mogu preživjeti i nakon određenog vremena ponovno se aktivirati i izazvati infekciju.
Poseban je problem i to što mnogi pacijenti, čim se počnu osjećati bolje, prestanu piti terapiju ili je smanjuju po svome nahođenju, upozoravaju stručnjaci. Tako se simptomi mogu ublažiti prije nego što su bakterije pobijeđene, no u tijelu može ostati dovoljno bakterija koje mogu ponovo aktivirati infekciju.
Širenju infekcija pogoduju i oni koji koriste antibiotike koji su im zaostali u ladici od protekle terapije, ili one koje su pili članovi vaše obitelji, pa su ostali. Naime, postoji veliki broj različitih infekcija te veliki broj antibiotika koji imaju vrlo različito djelovanje. Ako koristite antibiotik koji ne djeluje onako kako vam je potrebno, to će možda ublažiti dio simptoma, ali ne djeluje protiv bakterija koje su se naselile u vašem organizmu i koje takva primjena antibiotika može samo ‘osnažiti’, ističe se u brošuri.
No jako je važno osvijestiti činjenicu da postoje i prirodni antibiotici koji nerijetko mogu biti podjednako učinkoviti kao i oni koje vam propiše liječnik. Većina njih može se koristiti kao potpora propisanim antibioticima, ali i preventiva koja pomaže spriječiti da se uopće pojavi potreba za antibioticima.
Češnjakom na virus i bakterije
- Nisu bez razloga stari ljudi često jeli slaninu i bijeli luk i tvrdili da ih to drži zdravima, odgovara Ines Buhač na pitanje koliko je istine u tome da češnjak može biti koristan protiv infekcija. Dodaje kako je dokazana njegova djelotvornost i na viruse i na bakterije, a jedina je mana specifičan miris. No ako ga uvrstite u jelovnik čim primijetite prve simptome problema, ili jedete povremeno kao preventivu, itekako može pomoći organizmu da se obrani od infekcija.
Kad treba ići liječniku
Kod većine zimskih bolesti simptomi će se povući nakon četiri do pet dana i bez upotrebe antibiotika, uz pomoć bezreceptnih lijekova za snižavanje temperature, čajeva i slično. Tek ako se u tom razdoblju pogoršavaju ili se nisu povukli, obavezno treba posjetiti liječnika (ako nije riječ o jako visokoj temperaturi i mučninama koje ukazuju na komplikacije).
Lijekovi za samopomoć
• Analgetici ublažavaju boli i vrućicu
• Protuupalni lijekovi poput sprejeva za grlo ili pastila olakšavaju gutanje kod bolnoga grla
• Oralni ekspektoranti čiste sekret iz zračnih putova, a sprejevi za nos i dekongestanti olakšavaju disanje
• Antihistaminici ublažavaju simptome začepljenosti i nadraženosti nosa te kihanja