Nedavna studija otkrila je slabu, ali vrlo moguću vezu između čačkanja nosa i povećanja rizika od razvoja demencije. Naime, u slučajevima kad čačkanje nosa vodi do oštećenja unutarnjih tkiva, to otvara put nekim vrstama bakterija do mozga, koji na njihovu prisutnost reagira slično znakovima Alzheimerove bolesti, utvrdili si znanstvenici sa Sveučilišta Griffith u Australiji, a donosi portal ScienceAlert.
POGLEDAJTE VIDEO: Kod glazbenika koji boluje od demencije glazba budi sjećanja
Doduše, prilično su se ogradili od rezultata jer su sva dosad provedena istraživanja obavljena na miševima, a ne ljudima, no otkrića su definitivno vrijedna daljnjeg istraživanja i mogla bi poboljšati naše razumijevanje kako Alzheimerova bolest počinje, kao i neke nejasnoće oko nje.
Australski znanstvenici istraživanje temelje na testovima s bakterijom pod nazivom Chlamydia pneumoniae, koja može zaraziti ljude i izazvati upalu pluća .Ta je bakterija otkrivena u mozgu većine ljudi zahvaćenih kasnom demencijom. Pokazalo se da je kod miševa ta bakterija mogla putovati uz olfaktorni živac (koji spaja nosnu šupljinu i mozak). Štoviše, kad je došlo do oštećenja nosnog epitela (tanko tkivo duž krova nosne šupljine), infekcije živaca su se pogoršale.
To je dovelo do toga da mišji mozgovi talože više amiloid-beta proteina, proteina koji se oslobađa kao odgovor na infekcije. Plakovi (ili nakupine) ovog proteina također se nalaze u značajnim koncentracijama kod ljudi s Alzheimerovom bolešću.
- Prvi smo koji smo pokazali da Chlamydia pneumoniae može ući izravno u nos i u mozak gdje može izazvati patologije koje izgledaju kao Alzheimerova bolest, rekao je neuroznanstvenik James St John sa Sveučilišta Griffith, još u listopadu 2022., kad je studija objavljena.
- Vidjeli smo da se to događa na modelu miša, a dokazi su potencijalno zastrašujući i za ljude – dodao je. Naime, znanstvenici su bili iznenađeni brzinom kojom je C. pneumoniae zavladala središnjim živčanim sustavom miševa, a infekcija se dogodila unutar 24 do 72 sata. Smatra se da bakterije i virusi vide nos kao brzi put do mozga.
Iako nije sigurno da će učinci biti isti kod ljudi, ili čak da su amiloid-beta plakovi uzrok Alzheimerove bolesti, ipak je važno pratiti ove tragove u borbi za razumijevanje demencija.
- Moramo napraviti ovu studiju na ljudima i potvrditi funkcionira li isti put na isti način, rekao je St John. Naime, budući da se zna da spomenute bakterije postoje i u mozgu ljudi zahvaćenih demencijom, sada treba utvrditi na koji način su one došle do mozga.
Kopanje nosa baš i nije rijetka pojava. Neke procjene idu za tim da to barem povremeno radi čak 9 od 10 ljudi, pa i neke druge vrste životinja. Studije poput ovih trebale bi nas zaustaviti u nekim neželjenim ponašanjima, pa St John i njegovi kolege sugeriraju da čačkanje nosa i čupanje dlačica iz nosa "nisu dobra ideja".
Jedno izvanredno pitanje na koje će tim tražiti odgovor je jesu li povećane naslage amiloid-beta proteina prirodni, zdravi imunološki odgovor koji se može poništiti kada se infekcija suzbije.
Alzheimerova bolest je nevjerojatno komplicirana bolest, što je jasno iz ogromnog broja studija o njoj i mnogih različitih kutova koje znanstvenici proučavaju u pokušaju da je bolje razumiju, a ovo istraživanje, čini se, vodi na korak prema tome da pronađemo način da zaustavimo tu bolest, kažu znanstvenici.
- Kad pređete 65 godina, rizika od obolijevanja odmah raste, ali treba promatrati i druge uzroke, a ne samo dob. To je i izloženost okolišu, kaže St John. Dodaje kako njegova ekipa trenutno vjeruje da su bakterije i virusi kritični uzročnik.