>>> DOMAĆE JE BOLJE - Velika akcija 24sata: I mi imamo svoju superhranu
U prehrani se najčešće koriste kamena, morska i himalajska sol te cvijet soli. Većina soli koja se stavlja na tržište se jodira jer je količina joda u tlu, pa zbog toga i u namirnicama koje koristimo u prehrani, vrlo mala.
- Jod nam je potreban za normalan razvoj mozga i tkiva fetusa i novorođenčeta. Osim toga, u svakoj dobi nadzire metabolizam bjelančevina, ugljikohidrata i masti - ističe magistra nutricionizma Sara Sila iz nutricionističkog savjetovališta Definicija hrane.
Pritom nećete pogriješiti birate li kamenu (kuhinjsku, prerađenu) ili morsku sol.
Iako se u posljednje vrijeme himalajska sol često naziva najzdravijom, ima jednu manu - ne sadrži dovoljno joda.
- Zanimljivo je da je Svjetska zdravstvena organizacija Hrvatsku proglasila zemljom-primjerom u postizanju idealne razine unosa joda u populaciji, a to prije svega treba zahvaliti uvođenju univerzalnog programa jodiranja soli, kojim je unos joda uravnotežen na razini cijele Hrvatske. Upravo je to utjecalo na smanjenje udjela gušavosti u populaciji, uz potpuno iskorjenjivanje brojnih stanja izazvanih upravo nedostatnim unosom joda - ističe dr. med. Josip Staničić, specijalist nuklearne medicine i bolesti štitnjače iz Poliklinike Perić-Staničić.
Preporučena dnevna količina joda iznosi 150 mikrograma dnevno, a za trudnice se preporučuje dnevni unos od 250 mikrograma dnevno, što se u pravilu može u potpunosti namiriti upravo konzumacijom jodirane soli, ističu stručnjaci.
Imate li problema sa štitnjačom, važno je znati da neke vrste soli, kao što je himalajska, ne sadrže dovoljnu količinu joda, pa ako se odlučite za unos te soli, treba razmišljati o dodatnim količinama joda.
- Himalajska sol je podrijetlom iz provincije Punjab (Pakistan), koja se nalazi u podnožju Himalaje. Za njezinu boju zaslužan je željezov oksid, a može varirati od nježno ružičaste do tamnocrvene. Smatra se da je najčistija sol koja je dostupna na Zemlji jer nije zagađena budući da je od vanjskog zraka štite snijeg i led.
Ne prolazi postupak rafiniranja, pa sadrži više mineralnih tvari, kao što su sulfati, magnezij, kalcij, kalij, bikarbonat, brom, borat, stroncij i fluorid, od ostalih vrsta soli. No ne postoje nikakve znanstvene studije koje bi joj pripisale povoljniji zdravstveni učinak od ostalih vrsta soli - ističe nutricionistica Sara Sila.
Ukratko, mnoga istraživanja koja upućuju na potencijalne prednosti još su ograničenoga karaktera i ne možemo ih uzimati kao dokaz da je zdravija u usporedbi s domaćom soli.
Kao glavni nedostatak ističe se činjenica da nije jodirana. Ipak, često se preporučuje prstohvat te soli u čaši vode kod većih fizičkih napora i sportskih aktivnosti tijekom kojih se znojimo, jer se smatra da bolje hidratizira organizam i brže nadomješta izgubljene elektrolite, a zbog manjeg udjela natrija u odnosu na druge vrste soli manje povisuje krvni tlak. Ljudi je koriste kod bolnoga grla. Preporučuje se otopiti žlicu himalajske soli u čaši vode i upotrijebiti je za ispiranje usne šupljine. Otopina za inhalaciju od dvije litre vode i 200 grama himalajske soli pomoći će kod infekcije sinusa i upala uha te odčepiti nos.
- Sva sol ima istu kemijsku strukturu, a razlikuju se prema stupnju procesiranosti, okusu te količini mineralnih tvari koje sadrže. Stoga bismo mogli govoriti da su neke soli “kvalitetnije” od drugih. Tako se kamena (stolna, kuhinjska) sol rafinira te joj se dodaju aditivi u svrhu sprečavanja zgrudnjavanja. Zbog procesa rafinacije sadrži manje mineralnih tvari od ostalih soli - pojašnjava.
S druge strane, morska sol dobiva se prilikom isparavanja morske vode, kad se uz NaCl (sol) talože i mineralne tvari, zbog čega morska sol sadrži više mineralnih tvari od kamene.
- No razlika je vrlo mala i teško je govoriti o tome da će razlika u mineralnom sastavu imati drukčiji utjecaj na zdravlje - ističe nutricionistica. No može biti presudna ako sol koristite za prevenciju ili liječenje nekih zdravstvenih problema, pri čemu je uvijek bolje birati – morsku sol.
Naglašava da, bez obzira na to koju vrstu soli se odlučimo koristiti, pozitivan, odnosno negativan utjecaj soli na zdravlje, ovisi primarno o količini soli u prehrani.
Povećani unos natrija povezan je s povišenim krvnim tlakom, pa Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje unos soli do 5 g na dan, što odgovara jednoj žličici soli.
No često zaboravljamo da se sol dodaje u hranu koju svakodnevno jedemo, kao što su kruh i industrijski prerađene namirnice, pa kod odmjeravanja količine soli kojom ćemo začiniti hranu treba voditi računa i o tome, ističe Sila.
Ukratko, kad bismo zbrojili količinu soli “skrivenu” u hrani koju jedemo, za dosoljavanje tijekom kuhanja ili na tanjuru preostaje tek prstohvat soli do dva.
Morska sol čisti kožu i kosu
Jača imunološki sustav i tako tijelo postaje otpornije na razne autoimune bolesti poput gripe, alergije i slično, pa se preporučuju redovite kupke u vodi u koju ste dodali morsku sol.
Ima alkalizacijski učinak - pomaže izbalansirati razine kiseline u tijelu.
Više od 20 posto natrija u našem tijelu akumulirano je u kostima i nedostatak natrija može dovesti do slabljenja kostiju. Drugim riječima, dodavanjem morske soli u hranu preveniramo i usporavamo osteoporozu.
Morska sol smatra se prirodnim pročišćivačem krvi te djeluje kao antioksidans i uništava slobodne radikale.
Odlično djeluje kao piling na koži i prirodni je lijek za masnu kožu i protiv prhuti (ako imate masnu kosu ili prhut, nakon što operete kosu, umasirajte u vlasište žlicu soli otopljenu u pola čaše vode i ostavite 3 minute da djeluje pa isperite).
Recepti
1. ZAČINSKA SOL SA SUHIM GLJIVAMA
SASTOJCI: 20 g sušenih vrganja, 6 žlica morske soli, žličica suhe majčine dušice, žličica svježe mljevenoga crnog papra, 3/4 žličice muškatnog oraščića
Priprema: Rukama zgnječite vrganje da ih usitnite. Stavite sve sastojke u mikser i miksajte nekoliko minuta da se pomiješa.
Stavite u staklenku. Ova sol zadržat će aromu do šest mjeseci.
2. SKUŠE PEČENE U MIRISNOJ SOLI
SASTOJCI: 3-4 skuše, 0,5-1 kg soli (obične ili limunove), malo maslinova ulja, dva češnja češnjaka, vezica peršina
Priprema: Skuše očistite od iznutrica, a škrge možete ostaviti. Dobro ribu operite iznutra. Poredajte skuše u tavu i pospite solju sa svih strana pazeći da sol ne uđe unutar ribe.
Pecite 35 minuta na 200°C, malo ohladite, izvucite iz skamenjene soli, uklonite glave i kosti te začinite peršinom, češnjakom i maslinovim uljem.
3. AROMATIČNA MJEŠAVINA
SASTOJCI: 1/4 šalice suhih sastojaka (primjerice začinska mješavina), 3/4 šalice soli
Priprema: Začinska sol priprema se u nekoliko sekundi. Dovoljno je pomiješati 1/4 šalice suhih sastojaka s 3/4 šalice soli pa sve izmiksajte i u blenderu. Omjere možete prilagoditi prema ukusu ili kombinirati različite sastojke - inspiraciju možete potražiti i u kupovnim začinskim mješavinama, npr. onima za pečeno meso.
Za začinske soli možete upotrijebiti sušeno bilje (ružmarin, kadulju, origano, bosiljak, vlasac), začine (kim, korijandar, kari, crvenu papriku, češnjak u prahu, sjemenke gorušice), suhe gljive (vrganje, shiitake), pržene orašaste plodove (orahe, lješnjake, bademe) i sjemenke (lanene, suncokretove, bučine).
Uz malo prakse ubrzo biste mogli kreirati i slane mješavine, a stavite li ih u lijepu staklenku, mogu biti i unikatan dar.