Test urina koji može otkriti rak gušterače u ranoj fazi mogao bi postati prvi 'alat' u svijetu koji će pomoći liječnicima u praksi da otkriju taj vrlo smrtonosni karcinom u ranoj fazi, što značajno može povećati udio preživljenja pacijenata u roku od pet godina od postavljanja dijagnoze, objavili su znanstvenici Centra za molekularnu onkologiju iz Barts Cancer Instituta na Sveučilištu Queen Marry u Londonu.
Voditeljica istraživanja koje je pokazalo da kombinacija tri proteina (LYVE1, TFF1 i REG1B) može otkriti rak gušterače u ranoj fazi (stadij I-II), rođena je Osječanka, prof. dr. Tatjana Crnogorac-Jurčević. Medicinski fakultet završila je u Osijeku, a magistrirala u Zagrebu, a onda provela dvije godine kao postdoktorandica u Francuskoj. Potom je prešla u London, gdje je i doktorirala na Imperial collegeu.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Prošlo je već više od 10 godina od kad je istraživanje na ovom testu započelo. Prvo smo morali pokazati da je urin pogodan medij za pronalaženje raka gušterače (Weeks et al, Proteomics-Clinical applications, 2008.), pa tek nakon toga krenuti na veću studiju za temeljitu analizu urina na većem broju uzoraka (Radon et al, Clinical Cancer Research, 2015). Dugo je trebalo da dobijemo financijsku potporu za tu studiju, jer u to doba svijest o raku gušterače je bila slaba, a biomarkeri i urin nisu bili popularni. Na sreću, Pancreatic Cancer Research Fund (PCRF, Fondacije za istraživanje raka gušterače), nas je financirao i omogućio tu studiju, kaže prof. dr. Jurčević-Crnogorac.
Dodaje kako se u većine pacijenata rak gušterače danas otkriva kasno, u fazi kad kirurški zahvat više nije moguć, pa bi test urina koji pomaže u otkrivanju te vrste raka u ranoj fazi liječnicima mogao olakšati dijagnosticiranje bolesti te doprinijeti tome da se otkriva puno ranije, u fazi dok još nema metastaza i nisu zahvaćeni drugi organi, kad je operacija još moguća. Važno je naglasiti kako je kirurško odstranjivanje tumora još uvijek jedini potencijalno kurativni način liječenja raka gušterače.
U velikoj Britaniji čak 85 posto raka gušterače otkrije se u kasnoj fazi, pa se stopa preživljenja u roku od pet godina od dijagnoze kreće tek oko 5 posto, odnosno petu godinu doživi tek 5 od 100 pacijenata, dok većina umire u roku od šest mjeseci do godine dana. Razvojem ovog testa to bi se značajno moglo promijeniti, odnosno procjenjuje se da bi se ranim otkrivanjem moglo doći do toga da se tumori otkriju u ranoj fazi, dok je tumor veličine jednog centimetra ili manje, te da bi stopa petogodišnjeg preživljavanja mogla porasti i na 60 posto, kaže voditeljica istraživanja.
No, potrebno je još neko vrijeme i još istraživanja da testovi dođu do primjene u praksi.
- Do sada smo za naše pokuse koristili uzorke koji su bili sakupljeni od pacijenata kod kojih smo već znali dijagnozu. Sada ćemo provjeriti naše biomarkere kod pacijenata koji još nisu dijagnosticirani. Studija će trajati 4 godine i ispitat ćemo biomarkere na oko 3000 pacijenata. Na kraju studije ćemo znati koliko su oni pouzdani, i ako se potvrde kao dobri, test bi se mogao gotovo odmah nakon toga početi primjenjivati u praksi, kaže dr. Jurčević-Crnogorac.
Dodaje kako je put do sada ostvarenje njenih velikih znanstvenih želja, dok bi potvrda vrijednosti testova u otkrivanju tumora u ranoj fazi bila potpuno ispunjenje njenog sna.
- Projekt je naravno suradnja sa brojnim centrima u UK, Španjolskoj i USA. Klinička studija (financirana od strane PCRF) vrijedna je 1,6 milijun funti. To je, naravno, velika brojka; trebalo mi je više od dvije godine da osiguram tako velika sredstva, ističe sugovornica. Ovo je, inače, najveće pojedinačno ulaganje PCRF, što znači da je i struka prepoznala veliku vrijednost koju bi spomenuti testovi mogli imati u ranom otkrivanju te vrste raka, a onda i u liječenju.
No, testovi bi mogli biti primjenjivi i u otkrivanju nekih drugih vrsta raka, kaže sugovornica.
- Već smo počeli s ispitivanjem ova tri biomarkera u drugim vrstama raka, ali prvenstveni cilj je da ih potvrdimo u ranom stadiju raka gušterače, dodaje dama koja je proteklih desetak godina posvetila znanosti. Srećom, podrška i razumijevanje obitelji su neupitni.
- Suprug je također znanstvenik, a kćerka Tihana, koja je rođena u Zagrebu, završila je grafički dizajn. Mislim da je Tihana ponosna na mamu, ali moram priznati da sam se, dok je ona bila mala, često puta osjećala krivom, jer sam umjesto kod kuće bila u laboratoriju, kaže. Kad nije u laboratoriju, obožava rad u svome vrtu, te duge šetnje i putovanja s familijom, kaže dr. Tatjana Crnogorac-Jurčević.
POGLEDAJTE NOVI SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: