Dok se smijete, cijeli svijet se smije s vama, pjevao je Luis Armstrong, a znanstvenici danas tvrde kako je zapravo mislio na zrcalne živčane stanice, jedno od najvećih otkrića u neuroznanosti. U ljudi i životinja neuroni se “ispaljuju” ako organizam izvodi neku kretnju, no skeniranja su pokazala da se i pri gledanju bilo koje akcije u mozgu uključuju zrcalni sustavi zbog kojih ljudi mogu mentalno oponašati smijeh iako se zapravo ne smiju. Povećana koncentracija zrcalnih živčanih stanica pomaže ljudima da bolje razumiju svoje i tuđe osjećaje, a oni koji ih imaju manje, skloniji su autizmu i psihičkim poremećajima kao što je psihopatija, pokazala su istraživanja. Zrcalni neuroni kod ljudi pronađeni su u lijevoj polovici mozga, Brocinu području u kojem se razvijaju geste i govor, a oni su vjerojatno ključ neurološkog objašnjenja kako djeca uče prema modelu promatrajući druge.

Gdje se skriva pamćenje?
Ljudi će novi telefonski broj vjerojatno zaboraviti čim ga otipkaju, no sigurno neće zaboraviti da kroz crveno ne smiju prelaziti cestu ako ne misle poginuti. Znanstvenici sa Sveučilišta u Alabami pratili su trag neurona i potvrdili pretpostavku da se pamćenje dijeli na krakoročno i dugoročno. Telefonski broj privremeno će se pohraniti u dijelu hipokampusa, a informacije bitnije za opstanak prijeći će u susjednu strukturu amigdalu ili moždanu koru te tamo i ostati.

Razumiju li ljudi dok su u komi?
Svijest nije sklopka koja se u budnom stanju pali, a u snu gasi, ističu znanstvenici s Cambridgea. Oni su dokazali da ljudi čak i u teškoj komi mogu razumjeti što se govori oko njih. Skeniranja su pokazala kako se područja mozga “bude” ako ljude u vegetativnom stanju pitate gdje su i kako su.

Kakva je veza uma i tijela?
Ako neko vrijeme morate provesti u bolnici, bolje je da imate sobu s pogledom, nego da gledate u sive zidove, znaju najbolji liječnici. Baš poput placebo efekta, pogled u prirodu iz bolničke sobe pozitivno će djelovati na imunitet i ubrzati oporavak. Znanstvenici su pratili put neurona iz mozga i zaključili da stimulacija vagusnog živca koji aktivira, primjerice, gledanje u prirodu mijenja ponašanje imunoloških stanica u slezeni.