Dok se strah veže uz određene situacije, tjeskoba je stanje pretjerane zabrinutosti koji naposljetku može rezultirati paničnim poremećajem. Prema procjenama stručnjaka, oko deset posto populacije iskusilo je panični napadaj, a žene su mu znatno sklonije. Za dijagnozu poremećaja se ne uzima pojava jednog paničnog napadaja, a opisuje ga osjećaj osjećaj gušenja, lupanja srca, boli u prsima, znojenja i drhtanja.
|
Foto: themoviedb.org
Iako ne postoji jedan konkretan uzrok poremećaja anksioznosti, stručnjaci su identificirali nekoliko faktora koji doprinose napadajima panike. Oni mogu biti psihogeni - kao rezultat traumatičnih događaja i stresa, biološki - uslijed hormonalnih poremećaja, fiziološki - zbog pretjeranog unosa alkohola, kofeina i drugih supstanci te sociološki - uslijed stresa izazvanog promjenama u statusu poput preseljenja, novog zaposlenja, javnog nastupa itd.
|
Foto: themoviedb.org
Kod pojave napadaja važno je fizički se smiriti i koncentrirati se na disanje: duboko, ujednačeno udahnite i izdahnite kroz nos barem deset puta. Otresite ruke i noge. Kako biste ovladali tehnikom disanja, položite ruke na trbuh, malo iznad pupka, i usredotočite se na disanje promatrajući podizanje i spuštanje ruku. Dišite polako. Pri udahu brojite do tri, a pri izdahu do četiri.
|
Foto: themoviedb.org
"Ne mogu ustati, ne mogu govoriti, osjećam bol u cijelom tijelu, kao da me netko cijelu stišće", "Osjećam trnce i vrti mi se, a žilama kao da mi kola led. Želim pobjeći iz svog tijela, ali ne mogu", "Totalna panika, kao da mi se zidovi približavaju i zgnječiti će me. Vidim kao da sam u tunelu", "Imam osjećaj da me netko stišće za grlo i davi, plitko dišem i ugušit ću se jer nemam dovoljno kisika" - iskustva prenosi <a href="http://www.huffingtonpost.com/2014/10/21/panic-attack-feeling_n_5977998.html?1413896338&utm_hp_ref=healthy-living">Huffington Post</a>.<br><br>
|
Foto: Fotolia
Kod liječenja napadaja panike potrebno je dijagnosticirati je li riječ o blažem ili težem obliku. Iako sam poremećaj ne ugrožava život, on značajno može smanjiti njegovu kvalitetu, pa je kod ponavljajućih napadaja najbolje potražiti stručnu pomoć. Obično se radi o kombinaciji psihoterapije i lijekova poput betablokatora (za liječenje fizičkih simptoma) te antidepresiva i beznodiapezina.
|
Foto: themoviedb.org
Psihoterapeuti ističu kako su pozitivne misli i racionalizacija tjeskobe efikasan način prevencije, ili barem umanjivanja napadaja. Strahom motivirane misli počinju od uvjerenja: "Ne mogu". Takve misli stvaraju negativne scenarije o budućnosti. No ne možete znati što će se dogoditi, tako da te misli nisu istinite. Protivljenje strahu samo ga još više jača. Protulijek je svijest da moramo biti spremni "iskusiti" strah u bilo kojem trenutku, a najlakše ćemo to postići prepoznajući misli i tjelesne reakcije.
|
Foto: Fotolia
U moderno su doba napadaji panike i iracionalni strahovi sve češći, a javljaju se kod sve mlađih ljudi. Pogađaju oko deset posto populacije, a češće žene
ne znam što je to, ali se nadam da neću ni saznati....
Anonabella
23.10.2014.
Borila sam se s napadima panike oko pola godine, u trgovinu nisam mogla sama otići. Izliječila sam se sama meditacijom i racionaliziranjem situacije (s tim da meditaciju uopće nisam koristila u tu svrhu, djelovala je sama od sebe). Na kraju sam zaključila da mi se 99% scenarija zbog kojih sam paničarila zapravo nije ni ostvarilo. Ta je spoznaja uvelike utjecala na izlječenje.
ararita
22.10.2014.
Samo mogu reći da je ovo grozan osjećaj i ne želim nikome da iskusi, ali i također da se nastoji razumijet sve one koji, na žalost, ovakvo nešto proživljavaju. Imala sam to u jednoj životnoj 'prekretnici' ali srećom nije potrajalo duži period i na neki svoj način sam se riješila toga. Dok imam prijateljicu koja se već duži period bori s tim... na žalost, pre osjetljive osobe su laka meta ovoga.