Umjesto da se nakon popodnevnog drijemanja osjećate budnije i energičnije, zna se dogoditi upravo suprotno - osjećate se omamljeno, pomalo mrzovoljno, usporeno. Radi se o stanju koje se naziva - inercija spavanja i moguće ga je izbjeći.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Inercija spavanja je privremena dezorijentiranost i pad performansi i/ili raspoloženja nakon buđenja iz sna. Ljudi mogu pokazivati sporije vrijeme reakcije, slabije kratkoročno pamćenje i sporiju brzinu razmišljanja, zaključivanja, pamćenja i učenja - kažu stručnjaci za spavanje u Calmu, aplikaciji koja pomaže upravljati stresom, bolje spavati i zdravije živjeti.
Stručnjaci The Sleep Foundationa savjetuju kako izbjeći inerciju spavanja, a primarno se radi o tome da pripazite koliko dugo spavate. Ovo su njihovi savjeti:
- Drijemajte ne dulje od 20 minuta u komadu, budući da dulje možete odvesti u dubok san, što može pogoršati inerciju sna.
- Umijte lice nakon što ustanete jer to može pomoći u ublažavanju omamljenosti i umora nakon drijemanja. Čak i prskanje vode može napraviti razliku.
- Izađite na Sunce ili se smjestite blizu nekog jakog svjetla kako biste pomogli svom umu da se probudi i smanjili simptome umora.
- Popijte šalicu kave nakon drijemanja ili neposredno prije spavanja, jer će učinci kofeina početi djelovati čim se probudite.
- Poboljšajte san noću.
- Vjerojatnije je da će vas inercija spavanja teže pogoditi ako niste spavali prethodnu noć pa je za važno imati zdrave navike spavanja - pojasnili su, a prenosi huffingtonpost.co.uk.
Dužina drijemanja ovisi o tome jeste li ranoranilac ili noćna ptica
Brice Faraut, neuroznanstvenik iz Centra za spavanje u Parizu, naglašava da popodnevno spavanje ne mora biti dugo da bi bilo korisno. Savjetuje prilagođavanje dužine drijemanja ovisno o kronotipu, odnosno jeste li ranoranilac ili noćna ptica.
- Kod onih koji rano ustaju, na primjer, ranije poslijepodnevno drijemanje duže od 30 minuta bit će bogatije regenerativnim dubokim sporovalnim snom (SWS) nego REM fazom spavanja. Za noćne ptice, isto drijemanje u istom satu bit će bogatije REM fazom sna nego dubokim snom. Za obnavljajući san na staničnoj razini, noćne ptice bi morale odgoditi drijemanje do što je moguće kasnije poslijepodne, ali i paziti da ostave razmak od najmanje šest sati između drijemanja i noćnog spavanja - pojasnio je ovaj neuroznanstvenik.
Ukoliko želite malo odspavati i napuniti se energijom, ali svakako želite izbjeći inerciju koja dolazi nakon spavanja, važno je potpuno izbjeći duboki SWS san, a to je jednostavno - morate samo kratko odspavati i spavati laganijim snom.
- Posegnite za kavom, popijte je neposredno prije drijemanja. Naime, kofeinu je potrebno oko 20 minuta da se aktivira pa će kava spriječiti da zaspete duboko. Također, kombinacija kofeina i drijemanja poboljšava kognitivne performanse i budnost više od bilo čega drugog - kaže Brice Faraut i dodaje kako bi drijemanje svakako trebalo prakticirati u ovim pandemijskim vremenima jer jača imunitet i time omogućava tijelu da se lakše bori sa bolešću.
Prednosti 10-minutnog drijemanja:
- osjećat ćete se osvježeno
- idealno prije važnog sastanka
- vrlo učinkovito u borbi protiv pospanosti
- kratkotrajno potiče kognitivne sposobnosti (na dva sata)
Nedostaci: Ova metoda ne pomaže kod značajnog nedostatka sna i kod kroničnog umora.
Prednosti drijemanja u trajanju 20 do 30 minuta:
- potiče budnost više od dva sata
- ublažava bol
- smanjuje stres
- jača imunitet
- smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti
Nedostaci: može uzrokovati omamljenost u narednih do pola sata nakon buđenja. Osim toga, vremenski vam je potrebno najmanje 30 do 40 minuta kad se uračuna i vrijeme potrebno da bi se utonulo u san.
Prednosti drijemanja u trajanju sat do dva:
- poboljšava budnost i kognitivne sposobnosti tijekom narednih pet sati
- doprinosi boljem pamćenju
- jača kreativnost
- jača imunitet
Nedostaci: sat do dva spavanja tijekom dana može rezultirati inercijom, odsutnošću volje za kretanjem i djelovanjem. Također, ova navika može poremetiti ritam spavanja i buđenja kod ljudi starijih od 60 godina, uzrokovati pad kognitivnih sposobnosti i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.