Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Švedska odustaje od liječenja korone lijekom protiv malarije
Epidemija ospica u Demokratskoj Republici Kongo ubila je više od 6500 djece i još se širi zemljom. U toj zemlji su se sredinom kolovoza 2018. godine počeli pojavljivati sporadični slučajevi zaraze ospicama, piše Nature.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Od tada kaskamo za virusom - kaže Balcha Masesha, epidemiolog Svjetske zdravstvene organizacije u regionalnom afričkom uredu u Brazzavilleu. Situacija je eskalirala do te mjere da zdravstveni dužnosnici smatraju kako je riječ o najvećoj epidemiji ospica otkad je svijet otkrio cjepivo protiv ospica 1963. godine.
Iznimno zarazan virus ospica širi se zemaljskom kuglom. Tijekom 2018. godine bilo je oko 10 milijuna slučajeva u svijetu, a umrlo je 140.000 oboljelih. U odnosu na 2016. godinu, to je porast za 58 posto. U bogatim zemljama pojavljuju se sporadični slučajevi zaraze zbog pojedinaca koji odbijaju cijepiti djecu.
No u siromašnim zemljama zdravstveni sustav je toliko siromašan da je postalo nemoguće dostaviti cjepivo ljudima koji ga očajnički trebaju. Situacija u Kongu jasno pokazuje zašto će se ospice nastaviti širiti unatoč naporima da ih se suzbije. A ovu je situaciju dodatno pogoršala pandemija zbog korona virusa. Već je sada više od 20 zemalja odgodilo cijepljenje protiv ospica do daljnjega jer se zdravstveni radnici bave problemom korona virusa.
Smrtonosni virus
U siromašnim zemljama ospice ubijaju ljude, osobito u kombinaciji s pothranjenošću i nedostatkom vitamina A. Procjene su vrlo nezahvalne, ali stopa smrtnosti za zemlje u razvoju iznosi do šest posto i mogla bi naglo skočiti na vrtoglavih 30 posto u slučaju najgore epidemije, sudeći prema podacima WHO-a.
Oboljeli od ospica najčešće umiru od komplikacija poput upale pluća, proljeva i dehidracije. Oni koji se uspiju oporaviti u većini slučajeva suočavaju se s trajnim invaliditetom poput gubitka vida, sluha ili čak oštećenja na mozgu. Virus oslabljuje imunološki sustav pa se od njega oporavlja mjesecima ili čak godinama zbog čega su ljudi ranjivi u odnosu na druge moguće zaraze.
Virus je toliko zarazan da samo nekoliko necijepljenih ljudi u susretu s njim prolazi bez posljedica. Znanstvenici su definirali zaraznost koristeći tzv. reprodukcijski broj - koliko ljudi u prosjeku može zaraziti jedan oboljeli u populaciji koja nema imunitet. Za ebolu procjenjuju da je taj broj između 1,5 do 2,5.
Novi korona virus pred kojim drhti svijet na toj ljestvici je između dva i tri, no ospice su i dalje na vrhu i njihov je reprodukcijski broj od 12 do 18. To je najzarazniji virus kojeg čovječanstvo poznaje, a budući da se širi respiratornim kapljicama koje se zadržavaju u zraku satima, čak ne morate biti u istoj prostoriji sa zaraženim da biste se razboljeli.
Cjepivo protiv ospica vrlo je učinkovito i obično dolazi u dvije doze. Samo jedna doza jamči djelomičnu zaštitu. No u siromašnim zemljama djeca su sretna ako uspiju dobiti i tu jednu dozu. Zbog visoke zaraznosti virusa, kako bi se spriječila epidemija važno je da od 92 posto do 95 posto populacije bude potpuno imunizirano. U DR Kongu 57 posto djece primilo je jednu dozu cjepiva, i to tijekom 2018. godine. Savršeni uvjeti za epidemiju.
I u drugim zemljama bilježe broj oboljelih koji je otprilike isti godinama, a onda iznenada eksplodira.
- Imenujte bilo koju zemlju i ondje ćete također naći ospice - kaže Robb Linkins, specijalist za ospice pri američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti u odjelu imunizacije. U svakoj regiji različiti uzroci vode do pojave epidemije. Na Madagaskaru, primjerice, nestašica cjepiva je 2018. godine ubila oko 1000 ljudi, a oboljelo je 240.000. U Ukrajini je 2008. godine preminulo dijete nakon cijepljenja protiv ospica. Iako uzrok smrti nije imao veze s cjepivom, iste godine je procijepljenost sa 95 posto pala na 21 posto do 2016. godine. Sljedeće, 2017. godine, ospicama se zarazilo više od 115.000 ljudi.
Problem s brojevima
Kongo ima problema na više razina. Zemlja ima veliki natalitet. Svake godine ondje se rađa 3,5 milijuna djece. Zato bi masovno cijepljenje trebalo provoditi svake dvije godine. Te su kampanje za zdravstvene radnike i sve koji sudjeluju u njima noćna mora. Vlada mora dopremiti cjepivo iz glavnog grada Kinšase u udaljena mjesta do kojih se može samo helikopterom ili kroz ratnu zonu na istoku zemlje. Cjepivo treba čuvati na temperaturi od dva do osam stupnjeva Celzijevih, što je izazov u tropskim predjelima u kojima su česte nestašice struje.
Zdravstveni radnici moraju znati kako dati cjepivo na siguran način što je puno teže nego kad je riječ o tekućem cjepivu protiv dječje paralize koje je dovoljno djetetu kapnuti na jezik. To cjepivo dolazi u obliku praha koji se otapa u sterilnoj otopini i mora se iskoristiti unutar šest sati. Također, dolazi u 10 doza odjedanput, pa liječnici ponekad oklijevaju otvoriti pakiranje ako vide da se na cijepljenju pojavilo svega nekoliko djece. I na kraju, klinike bi trebale biti otvorene kako bi roditelji mogli doći kada im odgovara, a zdravstveni radnici trebali bi biti plaćeni za svoj dolazak. U zemlji koja se bori protiv korupcije i to je problem. Zdravstveni radnici u toj su zemlji na rubu snaga jer su se borili protiv ebole, kolere i žute groznice, a sada i korona virusa. A ospice su konstanta i zbog toga su manji prioritet od drugih bolesti.
- U Kongu se ne suočavaju samo sa političkim izazovima nakon dugotrajnog građanskog rata. Kad zazvecka oružje, ne možete sjesti i reći: Dugoročno, ovo se treba poduzeti u vezi ospica - kaže Katrina Kretsinger, epidemiologinja i stručnjakinja za ospice iz WHO-a.
Novac je veliki problem. Kampanje cijepljenja po djetetu stoje manje od 15 kuna. Iako puno pomažu donatori iz drugih zemalja, očekuje se i da se država uključi. No 2010. godine Kongo nije imao novca i prekinuli su planiranu kampanju cijepljenja. Epidemija koja je izbila koncem godine trajala je 30 mjeseci. Kampanje koje su pokrenuli 2013. i 2016. godine nisu doprle do dovoljnog broja djece. U lipnju 2019. godine vlada je proglasila epidemiju jer je bilo i do 3500 zaraženih po tjednu. Na taj su način otvorili vrata za međunarodnu pomoć i do kraja godine uspjeli su cijepiti 18,5 milijuna djece.
WHO procjenjuje kako je tada bilo oko 348.000 zaraženih i umrlo je 6500 oboljelih, no epidemiolog Francisco Luquero iz Liječnika bez granica smatra da su brojevi daleko veći.
- Broj oboljelih odnosi se samo na one koji su mogli doći do zdravstvenih centara, a mnogi u Kongu to ne mogu. Što se tiče smrtnosti, oni broje samo one slučajeve umrlih neposredno nakon zaraze. Trebali bi gledati sljedećih pet godina zbog oslabljenog imuniteta. Epidemija će imati duboki utjecaj na javno zdravlje - kazao je.
Nade u liječenje
Pedijatar Steve Cochi iz američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti frustriran je činjenicom da su ospice globalni problem, osobito zbog tehničkih i bioloških mogućnosti čovječanstva. Smatra kako smo bolest već mogli istrijebiti. Za razliku od ebole i žute groznice, pa čak i novog korona virusa, ospicama ne treba životinja domaćin koja će prenositi zarazu, a postoji jeftino i učinkovito cjepivo. Dodatno, novi sustav primjene cjepiva osmislili su znanstvenici s Georgia Institute of Technology i Micron Biomedical iz Atlante u suradnji sa tvrtkom Vaxxas, biotehnološkom kompanijom sa sjedištem u Sydneyu u Australiji. Cjepivo koristi tehnologiju koja se naziva flaster mikrorasta, koji izgleda kao mali okrugli zavoj sa stotinama sićušnih igala, a svaka nosi malu količinu živog, smrznutog cjepiva. Uz mali pritisak, flaster daje cjepivo pod kožu u pet minuta.
- Vrlo je termostabilno, zauzima malo mjesta, ne mora se miješati s drugim tekućinama i ne morate se brinuti oko sigurnosti primjene - ističe Cochi. No i taj projekt je zaustavio nedostatak financija i tek treba doći do faze kliničkih istraživanja koje se očekuju do kraja ove ili početkom sljedeće godine. Cochi kaže da ga to frustrira.
Sve dok ne iskorijeni dječju paralizu, svijet nema volje ni novca za borbu protiv još jedne bolesti, smatra on podsjećajući da je inicijativa za iskorjenjivanje dječje paralize probijala rok za rokom, sve dok frustrirani donatori koji su uložili milijarde dolara nisu odlučili prestati davati novac za postizanje nedostižnog cilja. Nitko ne želi ponoviti istu situaciju.
Tijekom 2010. godine grupa stručnjaka okupljena u Strategic Advisory Group of Experts on Immunization (SAGE) pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji izjavili su da ospice mogu i trebaju biti iskorijenjene, no nisu kazali datum kad to očekuju. Od tada zagovornici lobiraju da WHO objavi globalnu kampanju protiv ospica i odrede datum za njezin dovršetak kao što su to učinili sa velikim boginjama i dječjom paralizom.
Na sastanku prošlog listopada, SAGE preporučuje novi pristup: umjesto postavljanja rokova za iskorjenjivanje bolesti, valja pričekati trenutak dok uspjeh ne bude na vidiku. Primjerice, za pet godina. I onda uložiti sav napor za konačni udarac toj bolesti. Uz taj pristup bi uspjeli postići za sada nemoguću zadaću da sva djeca dobiju dvije doze cjepiva. Kongo je samo jedna od 20 zemalja koje u redoviti plan cijepljenja tek trebaju uvrstiti drugu dozu, a čak ni to ne bi bilo dovoljno. Iskorjenjivanje ospica bi ovisilo i o kvaliteti masovnih kampanja te mogućnosti da svi dobiju cjepivo. Stručnjaci za ospice kažu kako su ti ciljevi još vrlo, vrlo daleko.
Pandemija korona virusa
Dodatni udarac borbi protiv ospica zadala je i pandemija korona virusa. SAGE 26. ožujka preporučuje da sve zemlje privremeno prekinu kampanje masovnog cijepljenja, uključujući i one za ospice. Za sad su već 23 države zaustavile planirane kampanje, a vjerojatno će ih slijediti i ostali. To znači da 78 milijuna djece neće biti cijepljeno po planu.
- Moramo zaštititi ranjivu populaciju od širenja COVID - 19, no smanjena imunizacija protiv ospica vodi do opasnih nedostataka u procijepljenosti - kaže Linkins.
Stručnjaci tek stvaraju projekcije i modele učinka pandemije korona virusom na kontrolu ospica, no jasno je da će države morati brzo nastaviti sa svojim kampanjama kako COVID - 19 bude jenjavala. Globalna rata imunizacije za sada je 86 posto, no epidemije će se nastaviti. Tako i ona u Kongu jednog dana mora prestati, ali riječ je o privremenoj pobjedi jer će se virus opet vratiti.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: WHO: Nije još vrijeme za blaže restrikcije i izlaske iz izolacije
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA: