Karneval, čiji naziv potječe iz latinskih riječi caro (meso) i levare (dignuti) što zajedno daje značenje "zbogom mesu", svečano je razbolje prije Korizme koje obilježavaju povorke maškara, plesovi i dobra hrana.
Običaj vjerojatno datira još iz vremena rimskih bakanalija i saturnalija, a utemeljen je djelomično i na magijskom vjerovanju u protjerivanje zla. Karneval ima i društveno značenje, jer pokladne povorke često šalju i određene poruke političarima na vlasti što se pogotovo čuje u čitanju optužnice za Princa karnevala koji na kraju biva spaljen. Kostimi u povorkama prepušteni su mašti na volju, kako kod nas tako i u brojnim državama svijeta gdje se obilježavaju karnevalske svečanosti.
Najpoznatiji svjetski karneval svakako je onaj u Rio de Janeiru koji svake godine privlači velik broj posjetitelja. Rekord je ostvaren prije četiri godine kada je taj brazilski grad pohodilo čak 400.000 stranaca. Bogatstvu kostima u Riju najbolje konkurira jedan nama znatno bliži karneval. On se još od 1268. godine održava u Veneciji, a zbog prevelike raskoši kostima Mletačke vlasti pokušavale su ga zakonima "svesti na primjereniju razinu".
Ako niste znali, jedan vrlo poznati svjetski karneval ima i Belgija. U gradu Binche svake se godine na pokladnu nedjelju, ponedjeljak i utorak održava karneval star 600 godina. Riječ je o jednom od najvećih europskih uličnih festivala. Schemenlaufen je pak karnevalska povorka koja se svake četiri godine održava u Imstu u Austriji. Sastoji se od povorke maskiranih plesača u parovima od kojih jedan nosi rotirajuća zvona (Roller), a drugi velika zvona teška čak do 35 kilograma.
U susjednoj Mađarskoj najpoznatiji karneval pod nazivom Pohod bušara započeli su upravo Šokački Hrvati, a ta se svečanost održava u gradu Mohaču. Kad smo već kod Hrvata, naš najpoznatiji karneval je onaj riječki. Njime kao i svim karnevalima u bližoj okolici dominiraju Zvončari, najpoznatiji ophodnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj. Zvončari s istočnoga dijela Kastavštine nose maske životinjskog izgleda, ogrnuti su okrenutom ovčjom kožom te s jednim ili s tri zvona oko pasa. Zvončari zapadne Kastavštine umjesto maski životinjskog izgleda nose klobuke pokrivene papirnatim cvijećem, a oni podno Ćićarije opremaju se papirnatim trakama u raznim bojama. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najpoznatiji je Samoborski fašnik. On se održava već 183 godine i među najstarijim je i najvećim hrvatskim pokladnim svečanostima. Za vrijeme njegova održavanja Samobor posjeti čak 200.000 ljudi.
Gdje god se uputili, od Brazila do Hrvatske, dobra zabava na karnevalima je zajamčena. Pronađite svoju masku i kostim po najpovoljnijoj cijeni na Popustolovac.hr.