Iako vam se na visokim ljetnim temperaturama ideja o ikakvom kretanju čini nemogućom, danas sve veći broj ljudi, bježeći od gužvi i izležavanja na suncu osvježenje nalazi u planinama i planinskim krajevima. Iako naše planine nisu Alpe pokrivene snijegom, a naš najviši vrh Dinara visok je svega 1831 metar, ipak sa svakim metrom u visinu, temperatura je niža. Dalmatinske planine sa suncu izloženim usponima možda nisu najbolja ideja i osvajanje njihovih vrhova često završi akcijom Gorske službe spašavanja, međutim, šume i planine Gorskog kotara, kao i dijelovi Velebita pružaju dovoljno svježine i ljepote za ugodan godišnji odmor. 

Gorski Kotar, naša zelena oaza s bistrim jezerima, izvorima, rijekama, hladom stoljetnih šuma pružiti će vam priliku sasvim drugačijeg odmora, aktivnog danju s mirnim snom noću. 

Jedna od najljepših planinarskih staza Gorskog kotara, Mrkopaljski planinarski put pruža vam pogled na sve ljepote ovog kraja, vodi od Mrkoplja preko Bijelih i Samarskih stijena, strogog prirodnog rezervata, jedinstvenog kraškog fenomena. 

Ako ste početnik, neiskusan u planinarskim pohodima, savjetujemo vam da sa obilaskom stijena pričekate, međutim i sam doživljaj šetnje kroz ugodnu šumsku hladovinu do Ratkovog skloništa, planinarskog skloništa sagrađenog u samoj stijeni potvrdit će vaš dobar odabir. 

Nad zelenim Goranskim šumama izdiže se i masiv nacionalnog parka Risnjak. Vidici koji se s 1528 metara nadmorske visine pružaju prema Kvarneru, Alpskim vrhuncima i Istarskom poluotoku ostat će vam u dugom sjećanju.  

Spoj šume i rijeke, idealna je kombinacija, a takvu nam pruža staza koja vodi od sela Razloge do izvora Kupe, rijeke u koju će te se zaljubiti na prvi pogled. Izvire ispod strme gavranove stijene iz dna 50 metara širokog jezera, fascinantnih boja. A kad ste već u tim krajevima, iskoristite dan za posjet Vražjem prolazu, kanjonu dugom 1800 metara, na mjestima širokom jedva 2 metra. Polazišna točka za ovaj prirodni rezervat je grad Skrad. 

Ako ste dobre kondicije i avanturističkog duha, posjedujete znanja o preživljavanju, višednevna tura velebitskom, Premužićevom stazom napunit će vaše baterije za radni period koji vas čeka nakon odmora. Staza je duga 57 kilometara, polazište joj je na Zavižanu, a krajnja točka na Baškim oštarijama. Nazvana je po znamenitom graditelju velebitskih staza Anti Premužiću, a gradili su je stanovnici podvelebitskih područja. Pruža pristup u najljepše i do gradnje staze, najnepristupačnije dijelove Velebita. 

Sve staze hrvatskih planina održavaju planinarska društva i klubovi Hrvatskog planinarskog saveza. 

Svako kretanje planinama može biti potencijalno opasno, stoga vam preporučujemo da prije obilaska kontaktirate planinarski klub s tog područja i zatražite pomoć njihovih vodiča. Popis svih planinarskih društava možete naći na stranicama saveza www.plsavez.hr/hps/članice

Osim toga, da bi vaši sljedeći aktivni odmori bili sigurniji, a vi opušteniji i pripravniji na uvjete u planinama, klubovi organiziraju i Opće planinarske škole. U općoj planinarskoj školi polaznici kroz predavanja, izlete i druženja stječu osnovna znanja o planinama i planinarenju. Škola je korisna svima koji žele naučiti nešto više o sigurnom planinarenju, a pokriva niz zanimljivih tema, uključujući pripreme za odlazak u planinu, opremu, boravak i kretanje u planini, meteorologiju, opasnosti u planinama, prvu pomoć i gorsko spašavanje.

Trenutno su u najavi dvije planinarske škole, u Splitu u organizaciji Planinarskog kluba Split, www.pksplit.hr, informacije na telefon 098 361 698, i u Zagrebu u organizaciji Planinarskog društva Sveučilišta 'Velebit' , www.pdsvelebit.hr/, informacije: 098 968 4641.

Ne čekajte, uvedite novi smisao u vaš godišnji odmor, ali i u vaš život, otkrijte aktivan odmor na visini. 

Članak je napisan u suradnji s portalom Adventure-sport.net