S obzirom da nije riječ o štetnim kukcima, ne bih preporučio građanima da se u borbi protiv Mrežaste stjenice platane i Hrastove mrežaste stjenice koriste nekim kemikalijama. Jedini način da se riješite najezde nakon boravka u prirodi je oprati kosu i presvući i oprati odjeću, kaže dr. sc. Milan Pernek, znanstveni savjetnik u Hrvatskom šumarskom institutu, koji se bavi šumarskom entomologijom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ako su se dosadne bubice uselile na balkon, ili ušle u stan, pokušajte ih se riješiti usisavanjem. No, s obzirom da ih ima jako puno, to vjerojatno neće riješiti problem, već ga eventualno umanjiti, kaže. Riječ je o sitnim, prozirnim bubicama čija je najezda ovih dana iznenadila stanovnike Zagreba, pogotovo Novog Zagreba, gdje se mnogi žale da ne mogu izaći na balkon da ih ne počnu grickati. No Pernek kaže kako one u Zagrebu nisu novost.
- U zadnjih 200 godina na području Europe je uvezena i uspješno se udomaćila i jednako uspješno se širi 1541 vrsta stranih beskralježnjaka, u koje spadaju i spomenute stjenice - pojašnjava.
- U oba slučaja, ugrizi bubica nisu opasni po zdravlje čovjeka, jer ne ubrizgavaju otrov i ne sišu krv, iako se kod onih osjetljivijih može javiti blago crvenilo. Jedinu štetu od njih zasad mjere šumari. Bubice, naime, sišu lišće drveća, koje zbog toga žuti, jer se isušuje, no zasad se ne bilježi i propadanje drveća, odnosno čini se da ono najezdu bubica dobro podnosi - kaže entomolog.
Stjenice platane na području Hrvatske prisutne su od 70-ih godina prošlog stoljeća, a na europsko tlo unesene su na području Italije, gdje su prvi puta otkrivene u okolici Padove 1964. godine. Hrastova mrežasta stjenica na europskom tlu zabilježena je 2000., također na području sjeverne Italije, u pokrajinama Lombardija i Piedmont, a već tri godine kasnije zamijećena je u Turskoj. U Švicarskoj je otkrivena 2005., a u Hrvatskoj se pojavila 2013. godine.
- Uslijed neuobičajene pojave žućenja i promjene boje hrastova lišća još u ljeto, što je postalo sve intenzivnije nastupom jeseni 2013. godine, stručnjaci su 2013. obišli područje spačvanskih šuma hrasta lužnjaka, kojima upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Uprava Vinkovci, nakon čega je laboratorijskom pretragom utvrđeno da je na čitavom terenu zastupljena Hrastova mrežasta stjenica - kaže dr. Pernek.
Uz lišće hrasta lužnjaka, stjenice su se mogle naći i na lišću nizinskog brijesta, divlje jabuke i u manjoj mjeri na lišću kupina.
- Kako se vrlo brzo šire, već 2017. godine zabilježili smo ih u Zagrebu, te zaključili da se šire prema sjeveru, a danas već znamo da su zabilježene i najezde Hrastovih mrežastih stjenica i u Sloveniji i Austriji - kaže sugovornik.
Kako su oba štetnika pokazala visoku otpornost na gotovo sve vrste insekticida, ne primjenjuje se njihovo sustavno uništavanje, jer se zaključilo da od toga ne bi bilo koristi, a moguća je šteta za kućne ljubimce, ptice i druge životinje od kemikalija. Dakle, oni koji sebe ili prostor pokušaju zaštititi insekticidima trebaju birati one manje štetne, zaključuje sugovornik.