Gorak okus mladih i svježih šparoga garancija je da su zdrave, a osim što ih povezujemo s proljećem, već su postale sinonimom proljetne detoksikacijske dijete, kaže nam prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender s portala Vitamini.hr.
U Hrvatskoj se samonikle šparoge mogu naći u području krša i priobalja, pa su mnogi već krenuli u berbu.
POGLEDAJTE VIDEO Kako rotkvice učiniti manje ljutima:
- Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svojega sočnog okusa i blage teksture. Šparoge su zbog svoga bogatog nutritivnog sastava izuzetno cijenjene i preporučuju se kao sastavni dio proljetnog jelovnika. Snažno detoksikacijsko djelovanje vjerojatno duguju sadržaju aminokiseline asparagina koja potiče sintezu glikoproteina, molekula odgovornih za pravilnu funkciju imunološkog sustava, a ujedno je i važan sudionik procesa eliminacije toksičnog amonijaka iz organizma - objašnjava Darija Vranešić Bender.
Naglašava da pri odabiru šparoga uvijek valja posegnuti za onima koje nisu drvenaste te čiji su izdanci mekani i svijetlozelene boje, a vrhovi zatvoreni. Najbolje ih je čuvati do dva dana u hladnjaku tako da stabljike zamotamo u papir bez prethodnog pranja.
- Ako želite postići da šparoge budu hrskave, nakon odstranjivanja drvenastog dijela stabljike, ostatak stabljike prije kuhanja ostavite na par minuta u čaši hladne vode - kaže Vranešić Bender.
Dr. sc. Vesna Bosanac, nutricionistica i autorica knjige "Prehrana mladih sportaša" objašnjava nam da sada, tijekom ograničenog kretanja i smanjene tjelesne aktivnost potrebno je smanjiti i energetski unos. U praksi to znači kako znatno valja ograničiti unos namirnica koje zovemo "praznim kalorijama".
- U isto vrijeme trebamo u organizam unositi dovoljno vitamina, mineralnih tvari, vlakana, antioksidanasa. Primjer namirnice koje je poželjno uvrstiti u prehranu svakako su šparoge. Sadrže vitamin B2 koji pomaže stvaranju energije iz hrane, pa je stoga koristan protiv proljetnog umora. Tu su cink i željezo koji doprinose imunitetu. Prisutni magnezij i kalcij su važni za zdravlje mišića i kostiju, a vitamin imena folat za zdravlje mozga i srca. Značajna je i prisutnost beta-karotena, te vitamina C i E koji zaštitno djeluju na kožu - govori nutricionistica Bosanac. Mnogo je recepata sa šparogama koje možemo sami iskušati.
- Možemo ih jesti i sirove i kuhane. Dodaju se varivima, juhama, omletima, salatama, a izvrstan je i rižoto od šparoga i gljiva - govori nutricionistica Vesna Bosanac koja je recept za ovo lagano i fino jelo objavila na svom Instagram profilu sports_nutrition_by_vesna.
Osim rižota divlje šparoge mogu se slagati i s ostalim žitaricama. Kombinacijom nas je iznenadila Suzana Mušac s profila my_vegan.love koja se ove odlučila isprobati Orzotto s divljim šparogama. Kako je došla na ideju za ovo jelo?
- Ječam je već neko vrijeme u mojim jelima zamijenio rižu, bogat je vitaminima i mineralima, čisti organizam i potiče probavu, tako da ga često koristim kao zamjenu za rižu. Otkrila sam i da se savršeno ljubi s kurkumom, a kako sam imala jedan mali stručak šparoga završile su bašu orzottu da vidim kako će to funkcionirati. I, ispalo je bolje od očekivanog - kazala nam je Suzana.
Na profilu zdravi_i_fit_recepti_by_tina Tine Gazin pronašli smo jedan odličan, a tako jednostavan recept, šparoge sa sirom omotane - pršutom. Kombinacija je jednostavna, a spremaju se u pećnici.
- Spravljene na ovaj ili onaj način, šparoge su prave delicija. Po meni su baš one glasnici proljeća i uživam u njihovom branju u prirodi sve dok im traje sezona. No kad ih nestane jednako volim i šparoge iz uzgoja. Obožavam ih s jajima, sirom, pršutom, a volim i rižot - kaže Splićanka Tina Gazin.
Splićanka Ivana Bogdanović za sebe kaže kako je mama koja uživa u hrani i putovanjima. Na svom profilu _mommy_in_the_kitchen ovog jr proljeća objavila omleti quiche lorraine sa šparogama.
- Šparoge? Šparoge su moj vjesnik proljeća i za naš stol stižu odmah s početkom svoje sezone. Iako su uzgojene šparoge mesnatije i dostupne su tokom cijele godine, ja pripadam timu divljih šparoga. Volim njihov gorkast okus i to što ih mogu ubrati sama u prirodi. Pripremam ih i jedem na sve načine, od omleta, na salatu, u tijestu, na pizzi, omotane pancetom... I zaista ne znam koji bi izdvojila kao omiljeni. A imam i tu sreću što ih vole moj suprug i sin od nepune dvije godine. Djecu se od malih nogu uči što valja - kaže nam Ivana.
ČETIRI RECEPATA - izbor najboljih ovogodišnjih recepata od šparoga s Instagrama
Rižoto od šparoga i gljiva (nutricionistica Vesna Bosanac)
Sastojci: luk, žlica ulja, mrkva, 10-ak gljiva, 15-20 očišćenih i izrezanih šparoga, 6 jušnih žlica okrugle riže, sol, papar, lovorov list. bosiljak, mažuran, peršin, temeljac ili voda
Priprema: Na ulju pirjajte luk dok ne postane staklast, pa dodajte mrkvu narezanu na kockice i pirjajte još par minuta uz često miješanje. Dodajte gljive, oprane i očišćene i te izrezane na krupnije listove. Pirjajte još 2 minute uz miješanje. Dodajte očišćene i izrezane šparoge, opranu rižu, te začinite solju, paprom, bosiljkom, mažuranom i sitno nasjeckanim peršinovim listom te lovorovim listom. Dolijte vruću vodu i jušni temeljac da bude 2 prsta iznad sastojaka i promiješajte. Neka zakuha, pa smanjite vatru i poklopljeno kuhajte dok riža ne bude gotova. Dok se kuha rižoto, često ga miješajte da ne zagori, a po potrebi dodajte i malo vode ili temeljca.
Orzotto s divljim šparogama (Suzana Mušac - my_vegan.love )
Sastojci: 150 g ječma, stručak divljih šparoga, veći ljubičasti luk, sol, papar, suhi bosiljak, Vegeta, žličica kurkume, dl bijelog vina, 5 dl povrtnog temeljca
Postupak: Ječam namočite preko noći. U slučaju da zaboravite prokuhajte ga 45 minuta prije pripreme jela. Na maslinovom ulju dinstajte luk, dodajte ječam i vino, pa smanjite vatru i miješajte da se ječam ne zalijepi. Nakon par minuta počnite dolijevati malo po malo temeljca, te začinite sa začinima, osim kurkume. Kurkumu stavite 5 minuta prije kraja. Povremeno miješajte i dodajte temeljac kako ječam "raste". Nakon 30 minuta dodajte očišćene šparoge, nakon 10 minuta kurkumu. Ječam će pred kraj pustiti svoju kremoznost i tada je jelo gotovo. U slučaju da vam ponestane temeljca dolijte malo vode. Orzotto pospite vrhovima mladog luka.
Šparoge s pršutom (Tina Gazin - zdravi_i_fit_recepti_by_tina)
Priprema: Na masni papir za pečenje posložite 4-5 šparoga. Ricotta sir začinite s malo soli, papra, bosiljka i parmezana te stavite dvije žlice po sredini šparoga. Zatim zamotajte šparoge i sir s fetom pršuta i zalijte s malo maslinovog ulja. Zamotajte sve u masni papir i pecite oko 30 minuta na 200 stupnjeva.
Omlet sa šparogama i mladim sirom (Ivana Bogdanović - _mommy_in_the_kitchen)
Sastojci za dvije osobe: 4 jaja, naribani mladi sir, divlje šparoge, 2 žlice mlijeka, prstohvat soli i papra, maslac ili kokosovo ulje, kiselo vrhnje
Priprema: Šparoge očistite i kratko blanširajte. Za to vrijeme u posudi vilicom umutite jaja, dodajte mlijeko, sol i papar. Šparoge dobro ocijedite te ih zajedno s mladim sirom dodajte u posudu s jajima. Promiješajte i izlijte na ugrijanu tavu, na kojoj ste otopili malo maslaca ili kokosovog ulja. Nakon nekoliko minuta poklopite tavu poklopcem kako bi se zapario i gornji dio omleta. Pred sam kraj pažljivo okrenite omlet na drugu stranu da uhvati malo boje i fine korice. Gotov omlet je najjednostavnije izvaditi tako da ga pustite da "sklizne" iz tave na tanjur. Servirajte ga uz kiselo vrhnje.
Afrodizijak
Odavna se smatraju afrodizijakom zbog svog falusnog oblika, ali i zbog visokog udjela vitamina E, koji se popularno naziva vitaminom plodnosti. Vitamin E važan je prilikom sinteze spolnih hormona, što ga čini važnim čimbenikom zdravog spolnog života. Jedan herbalist iz 17. stoljeća je zapisao: "Šparoge potiču požudu u muškarca i u žene."
Crtice iz povijesti šparoga
Grčka riječ asparagos i latinska asparagus je orijentalnog porijekla i dolazi od staroperzijskog "sparegha" što znači klica. Vjeruje se da su šparoge uzgajali još stari Egipćani, a osobito su bile cijenjenje u razdoblju starog Rima kada su čitave flote slane u prikupljanje šparoga za careve. Plinije je pisao o nekoj vrsti šparoge koja se u Raveni „tovila“ i od koje je pojedini komad težio čak 120 grama. Budući da uzgoj šparoge nije lak, trebalo je dugo vremena da se šparoge udomaće sjevernije od Alpa. Tako su tek od 16. stoljeća postale poznate u Njemačkoj, a u istom stoljeću su ih Španjolci odnijeli u Ameriku.
U Srednjem vijeku privremeno su pale u zaborav, no ponovno otkriće i popularizaciju doživljavaju u 18. st. za vladavine Luja XIV kada započinje značajnije kultiviranje u Francuskoj. Legenda kaže da je taj vladar obožavao šparoge i dobivao je stalne pošiljke već od prosinca pa sve do ljeta, objašnjava piše nutricionistica Darija Vranešić Bender s Vitamini.hr.