Iako su kamate na oročenu štednju najmanje u povijesti, pa će štediša za oročenih 10 tisuća kuna nakon godine i pol dana čuvanja novca zaraditi samo par kuna, u bankama je na “čuvanju” nikad više novca.
POGLEDAJTE VIDEO:
Velik dio tog novca stoji, međutim, na transakcijskim računima, tekućima, prije svega. Prema podacima HNB-a, u studenom su građani imali štednju od gotovo 297 milijardi kuna, što je čak 9,6 milijardi više nego što su imali u studenom 2018., a 718 milijuna više nego u listopadu 2019.
Računi nam 'deblji'
Novac koji građani imaju na transakcijskim računima je u studenom iznosio preko 103 milijardi kuna, što znači da više od trećine štednje u bankama čini novac koji nije oročen nego se nalazi na transakcijskim računima. U odnosu na studeni 2018., na transakcijskim je računima u studenom lani bilo čak 15 milijardi kuna više. U Erste banci kažu, primjerice, da su na kraju studenog građani kod njih imali 11 posto više novca na transakcijskim računima nego 2018., dok su oročeni depoziti bili manji za šest posto. Oročena štednja je, pritom, najvećim dijelom u stranoj valuti, prvenstveno eurima. Na oročenu štednju od 10.000 kuna, kažu u Erste, klijent će nakon 18 mjeseci imati ušteđeni iznos od 10.008 kuna. Kamata za ročnost od jedne do tri godine iznosi 0,10 posto, premijska stopa je 20 posto za status klijenta, dok se plaća porez od 12 posto te prirez.
Na tekućim računima građani drže iznos koji se približava iznosu državnog proračuna, zanimljiva je usporedba Hrvoja Travnikara, direktora Pro savjetovanja.
- U Hrvatskoj, nažalost, ne postoji kultura ulaganja u druge financijske instrumente poput dionica, fondova ali i“hrabrijih“ ulaganja.
Nekretnine nisu vječne
Posljedice možemo naći u nedavnoj povijesti trgovanja dionica u kritičnom razdoblju tik prije krize, kad se dosta klijenata „opeklo“ pa sada više nisu zainteresirani za takvu vrstu ulaganja. Međutim drugi razlog je i prilično malo i nerazvijeno tržište na kojem se nalazimo, gdje na izbor imamo jako mali broj dionica i fondova u ponudi, kaže Travnikar.
Tad građani, dodaje, odlučuju ulagati u nekretnine, uvjereni kako nekretnina ne gubi vrijednost, što, kad nastupi kriza, nije točno. Dugoročna ulaganja poput dobrovoljne mirovinske štednje i životnog osiguranja u kombinaciji ulaganja donose prinose ali i sigurnost, zaključuje financijski savjetnik. U takvoj opciji, kaže, nije potrebno pratiti ulaganje i razmišljati o promjenama na tržištu.
S druge strane, tu su kratkoročna ulaganja poput dionica ili fondova, koja traže praćenje.
U PBZ-u kamata do 1,29 posto, ovisno o modelu
U PBZ-u kažu da najviše rastu depoziti stanovništva po viđenju, odnosno na transakcijskim računima, a obujam oročene štednje pada. Kamata na oročenu štednju u kunama iznosi od 0,02 do 1,29 posto, ovisno o modelu i roku oročenja, kažu u PBZ.
Ukupni depoziti u Zabi isto rasli
Oročenjem 10.000 kuna na godinu i pol u Favorit štednju, u Zabi će kamata biti 0,02 posto ili 2,97 kuna, na što se obračunavaju porez i prirez. U Zagrebu on iznosi 18 posto.
U Raiffeisenbank na transakcijskim računima lani 19 posto više novaca
Na oročenu štednju od 10.000 kuna u trajanju od 18 mjeseci u Raiffeisenbank kamata iznosi tri kune, obračunati porez na nju 0,36, a prirez za Zagreb 0,06 kuna pa će štediša na kraju dobiti 2,58 kuna kamate.
Kamata oporeziva
Na kamatu koja se pripisuje oročenim sredstvima treba platiti porez i prirez. On varira od grada do grada
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: