Nismo trebali puno lutati da u bjelovarskom predgrađu Ždralovi pronađemo put do imanja na kojemu živi bračni par Plašć, Ivana (39) i Darko (40). Od glavne prometnice do njihove farme umjesto GPS-a “navodilo” nas je glasanje magaraca. Iza novouređene kuće na površini od 2,5 hektara zemlje smjestila se jedna od dvije farme na kojima boravi po 25 magaraca, dok je druga farma u nekoliko kilometara udaljenom naselju Bulinac.
POGLEDAJTE VIDEO: Na našoj farmi imamo 50 magaraca
- Ništa nismo znali o magarcima do prije šest godina, dok se kod sina Filipa, koji je tad imao godinu dana, nisu pojavili zdravstveni problemi, pa nam je preporučeno magareće mlijeko. Nabavili smo magaricu Severinu i partnera joj Jonija - prisjećaju se farmeri.
I tako je polako krenulo. Prošle su godine imali 30 grla, a onda su otišli na Pelješac i u jednom potezu kupili još 20 mladih ženki. Tim ulaganjem počeli su širiti posao proizvodnje magarećeg mlijeka te su, prema broju grla, među pet najvećih farmera magaraca u zemlji.
Dok smo hodali između magaraca koji su mirno pasli, Darko nam je pričao o novim projektima na farmi, a Ivana nas je upoznavala s ovim mirnim životinjama primorsko-dinarske pasmine dozivajući ih po imenima. Svaka životinja, kaže nam Ivana, ima svoj prepoznatljivi znak po kojemu ih raspoznaju. Ubrzo se do nas progurala Severina, koja je, kažu, najveći autoritet na farmi. Jednostavno nije mogla istrpjeti da milujemo neku drugu životinju, a ne nju. Osjetio sam blagi udarac glave s leđa, a Ivana mi je pojasnila da je Severina jako ljubomorna. No kad smo je počeli gladiti i češkati, sasvim se umirila.
Životni vijek magaraca te pasmine je do 40 godina, a spolno su zrele nakon godine dana, kad više nisu pulić, nego postaju magarice. Od tada se po magarcu može dobiti i poticaj od države u visini od 239 eura godišnje, što je oko 1800 kuna. Gravidnost magarica u prosjeku traje 375 dana uz odstupanje od 25 dana, gore-dole. Nakon puljenja (za konje se kaže ždrijebljenje) magarica je već 11. dan spremna za novo parenje, pojašnjavaju nam.
Pulad sisa majčino mlijeko od 6 do 10 mjeseci. Nakon što ugleda svijet, pule je već za nekoliko sati na nogama. Nakon 10 sati je u punoj trkaćoj formi, ali se ne odvaja od majke.
Ivana, inače magistra ekonomije, svako jutro prije odlaska na posao u računovodstvu ugledne ljekarne pomuze šest magarica, koliko ih je ovoga trena u laktaciji. Za mužnju, jer sve obavlja ručno, potroši od 10 do 15 minuta po grlu. Magareće mlijeko se termički ne obrađuje jer time gubi ljekovita svojstva pa ga Ivana, ako ga odmah ne proda, zamrzava. Svi zainteresirani kupci dolaze na kućni prag Plašćevih i u njihovu OPG-u kupuju mlijeko, koje smo probali i zaista je bez ikakvog mirisa te je prijatnog okusa.
- Cijene se inače kreću oko 400 kuna, no mi litru mlijeka prodajemo po 200 kuna jer smo oboje u radnom odnosu i to nam je dopunski izvor prihoda, a i kupovna moć naših ljudi je manja nego u inozemstvu pa stoga ne pretjerujemo s cijenom - pojašnjavaju nam svoju ekonomsku logiku.
Mlijeko se na ovoj farmi pakira u bočice od jednog decilitra i u kartonske kutije, tako da ljudi koji dođu iz udaljenijih mjesta, poput naše metropole, kupuju po tri litre i većinu zamrznu čim stignu kući.
Po potrebi se mlijeko vadi iz ledenice. Može jako dugo stajati zamrznuto, ali to se kod proizvođača ne događa jer je trenutačno potražnja gotovo veća od ponude. Ivana, koja je završila tečaj potreban kako bi u suradnji s liječnikom mogla proizvoditi kreme za njegu kože, što je sljedeći potez ovih ambicioznih farmera, kaže da je magareće mlijeko najbolje za jačanje imuniteta, jer od tuda proizlaze svi zdravstveni problemi, od dišnih puteva pa do problema s kožom.
- Treba oko 30 dana piti magareće mlijeko svaki dan po jedan decilitar kako bi se tijelo očistilo od toksina i počeo vraćati prirodni imunitet. Neki naši kupci su nestrpljivi jer su znali u nekoliko dana popiti po litru, dvije ili tri mlijeka i reći kako im se stanje nije promijenilo. Ništa nema preko noći - poručuje Ivana, dok je briga oko stada i prehrane grla u domeni Darka.
On je pojasnio da su magarice najizdašnije kad su vani na ispaši. Zato bračni par ima pregonske pašnjake na obje svoje farme. Zimi magarce hrane sijenom uz dodatak zobi i do 10 posto kukuruza i ječma, uz dodatak soli i minerala u obliku kocki koje životinje ližu. No najbitnije im je da uvijek imaju pristup svježoj vodi.
Na samo jednome mjestu u svijetu proizvodi se magareći sir, ali je to vrlo zahtjevan posao. Nema ni enzim za zgrušnjavanje, a ne smije se termički obrađivati, tako da, iako se za kilogram sira plaća više od 1000 eura, u ovom trenutku naši domaćini o tome ne razmišljaju.