U principu je riječ o nezadovoljstvu emocionalnim stanjem koje se prenosi na plan prehrane, bilo da je riječ o prejedanju ili nejedenju, objašnjava psihijatar-psihoterapeut dr. Jadran Morović. Na prehranu utječu i neke navike, djetinjstvo te roditeljske upute. Primjerice, jedenje se često vezuje uza zdravlje - ako dijete puno jede smatra ga se "zdravim" pa se na tome previše inzistira, a to uvjetuje ponašanje u odrasloj dobi.
- Važno je uhvatiti se u koštac sa samim stresom i nezadovoljstvom, vidjeti što želimo u životu i kako to ostvariti. Ljudi često previše vremena provode zaokupljeni TV programom, ne baveći se sobom nego tuđim životima. Zato zanemaruju brigu o sebi i vremenu koje mogu potrošiti konstruktivnije, za sebe i svoje zdravlje - kaže dr. Morović.