Znanstvenici na British Antarctic Survey (BAS) precizirali su predviđanja o budućim promjenama leda na Arktiku istražujući kako se područje topilo tijekom posljednjeg međuglacijalnog razdoblja od prije 127.000 godina, piše IFLScience.
POGLEDAJTE VIDEO: Greta Thunberg (16) bori se za spas Zemlje
Otkrića su objavili u časopisu Nature Climate Change ovog tjedna. Ustanovili su da ukoliko se emisija stakleničkih plinova ne smanji i klimatske promjene se nastave ovim tempom, na Arktiku će se snijeg otopiti do rujna 2035. godine. To je mjesec u kojem je led na Arktičkom oceanu najtanji. Prema ostalim predikcijama, uz smanjenje plinova led će nestati između 2048. i 2086. godine.
Ta se mišljenja podudaraju sa zaključcima studije iz travnja koja je ustanovila da će Arktik prvo ljeto doživjeti do 2050. godine, čak i ako se u skoroj budućnosti smanji emisija stakleničkih plinova.
- Visoke temperature na Arktiku su godinama zbunjivale znanstvenike, a pojašnjenje te zagonetke bilo je tehnički i znanstveno vrlo izazovno. Po prvi put, sad možemo vidjeti kako je Arktik ostao bez leda tijekom zadnjeg međuglacijalnog perioda. Napredak o klimatskim modelima znači da možemo stvoriti precizniju simulaciju klimatskih promjena u prošlosti Zemlje, a to nam omogućuje predviđanje promjena u budućnosti Zemlje - pojasnila je dr. Maria Vittoria Guarinu, voditeljica studije.
Stvarajući model otapanja Arktika u međuglacijalnom periodu, znanstvenici su uspjeli istaknuti važnost plitkih jezera koja su nastajala ispod površine Arktičkog oceana. Promatrajući važnost i ulogu tih jezera u sveukupnom postupku gubitka leda, tim je uspio preciznije predvidjeti budućnost. Konkretno, imajući na umu sadašnje klimatske promjene, tražili su način kako predvidjeti promjene u arktičkom pejzažu nastale zbog toga.
- Promjene se odvijaju toliko brzo tijekom ljetnih mjeseci da led na oceanu nestaje puno brže nego što su bilo koji klimatski modeli to mogli predvidjeti. Moramo pažljivo motriti promjene temperature i uključiti ih u klimatske procese u ovim modelima - pojasnio je prod. Jens Hesselbjerg Christensen, geofizičar koji je sudjelovao u izradi studije.