Malo tko u Zagrebu nije čuo za Muzej Iluzija, ali isto tako malo tko zna da su Roko Živković i Teo Širola u devet godina postojanja muzeja došli gotovo do brojke od 50 muzeja diljem svijeta. Originalna domaća ideja prepoznata je globalno, a tvrtka Metamorfoza narasla je s nekoliko zaposlenih na njih više od 100 u Hrvatskoj i još oko 250 izvan Hrvatske. Kako kažu Roko i Teo, ljudi vole provoditi vrijeme zabavno i edukativno te biti iznenađeni, što im Muzej Iluzija i nudi. Uz puno truda i rada danas su napravili nezapamćenu globalnu ekspanziju domaćeg proizvoda, i na to su jako ponosni.
POGLEDAJTE VIDEO:
Muzej Iluzija je vaša originalna ideja. Kako ste do nje došli?
Tomislav Pamuković i ja smo radili u marketingu, kada nam je u jednom trenutku došlo do zasićenja tim poslom te smo počeli razmišljati što otvoriti u Zagrebu da bude drugačije, edukativno i zabavno. Prva pomisao nam je bila muzej, a ideja se temeljila na emisiji od National Geographics 'Brain Games', te smo vezano uz to počeli razmišljati o nekom prostoru gdje bi ljudi mogli provoditi vrijeme a da im bude zanimljivo. To je bila početna ideja, a sama realizacija je trajala oko dvije godine - dok smo našli prostor i smislili koje eksponate bismo izložili u muzeju. U to vrijeme imali smo jedan mail sa subjectom "Gle ovo" u kojem smo izmijenili gomilu tih nekih stvari i konstatirali da bismo to sve trebali ponuditi hrvatskoj publici u formatu Muzeja Iluzija.
Kako ste u to krenuli s poduzetničke strane?
Išli smo "all in" - dali smo sve od sebe i cijele sebe u to. Uz kredite, minuse i puno nade nekako smo uspjeli otvoriti zagrebački muzej u svibnju 2015. godine. Danas, devet godina nakon, naš muzej je i dalje najposjećeniji zagrebački muzej, a koncept je od prvog dana bio hit. Kako kod nas, tako i u svijetu. Teo je s nama posljednje dvije i pol godine, otkad je Equity fond Invera postao većinski vlasnik tvrtke Metamorfoza, koja stoji iza brenda Muzej Iluzija. To nam je omogućilo daljnju globalnu ekspanziju kakvoj trenutno svjedočimo.
Muzej je jedinstvena ideja. Je li bilo u Zagrebu nešto slično 2015.?
Muzej prekinutih veza nam je bio ogledni primjerak da takvo nešto može funkcionirati kao poslovni proizvod kod nas. Kad smo vidjeli njihove brojke, po tome smo mogli napraviti poslovni plan. Uspjeli smo prikazati pozitivne brojke za privatni muzej u Hrvatskoj, te da on može funkcionirati na poslovnoj razini. Izračunali smo koliko nam treba posjetitelja da bismo bili na nuli ili u plusu i ta nam se brojka u tom trenutku činila ogromnom.
Brojke koje smo morali doseći probili smo za tri mjeseca, ali već drugi dan nakon otvaranja više nismo bili u stresu oko uspjeha muzeja. No, tad se javilo tisuću novih problema - muzej smo otvorili bez klime, bez ikakvog znanja o vođenju muzeja, došlo nam je 200 ljudi pred vrata, a mi nismo znali što trebamo. Dijelili smo ljudima vodu, unutra je bilo vruće, brzo smo zvali mađioničara da ih zabavlja, jer je bila velika navala i posjetitelji su čekali satima ispred muzeja. Preživjeli smo sve te male probleme, koji se i dalje pojavljuju - ali za koje uvijek pronađemo rješenje.
Danas eksponate proizvodite sami. Kako ste ih nabavili za prvi muzej?
Prve eksponate smo naručili s interneta, a danas imamo veliki tim u Oroslavju, od tridesetak ljudi gdje se proizvode eksponati za cijeli svijet. Ideje nije lako realizirati, ali naši stručnjaci rade na osmišljavanju i razvoju velikog broja eksponata, koje onda često testiramo u našem, zagrebačkom muzeju. Oni također opskrbljuju, popravljaju i održavaju eksponate za pedesetak muzeja, što je stvarno ogroman posao.
Kako je počelo širenje muzeja?
Ubrzo nakon zagrebačkog muzeja priča se počela širiti po svijetu, pa smo tako franšizirali prvo zadarski, a onda i bečki muzej. Nakon tri, četiri početne lokacije, priča je postala svjetska i otvorili smo muzeje u Kansas Cityju, New Yorku te je ubrzo nakon toga krenula ekspanzija, a danas imamo skoro 50 muzeja diljem svijeta.
Kako funkcionira franšizni muzej? Izgledaju isto kao zagrebački?
Mi dizajniramo sve muzeje, lokalni franšizer s nama nalazi prostor, lokalnog arhitekta i majstore, kao i zaposlenike. Mi se bavimo naručivanjem cijelog shopa i dajemo podršku za marketing. U tom procesu koji traje od oko godinu dana pomažemo otvoriti muzej i educirati zaposlenike, a lokalni franšizer ga onda preuzima i vodi. On također nama plaća franšiznu naknadu, ali je on vlasnik i direktor tog proizvoda.
Koja je razlika između franšiznih i korporativnih muzeja?
Korporativni muzeji su baš naši, dok su franšizni u 'tuđim' rukama. U prihodu firme od korporativnih i franšiznih muzeja je ogromna razlika. U franšiznom ulazi postotak od karte, dok u korporativnom dobivamo 'cijelu kartu'. Miks takvog modela poslovanja se sad pokazuje kao 'win-win' situacija. Dopušta firmi da raste puno više nego prije, i to je svakako plus. Trenutačno upravljamo sa šest korporativnih muzeja u SAD-u i jednim u Kopenhagenu.
Od 50-ak muzeja, izdvaja li se koji po broju posjetitelja? Koji vaš muzej je najveći?
Po posjetiteljima, najbolje funkcioniraju najveći gradovi. To su sad New York i Las Vegas. Muzej u Vegasu je korporativni i najveći, te je većinski financiran iz Hrvatske. U njemu ima preko 70 eksponata koji su svi napravljeni kod nas u Oroslavju. Bitno je naglasiti i kako su svi korporativni muzeji većinski ili potpuno financirani iz Hrvatske.
Koliko ljudi prođe kroz muzeje u jednoj godini?
Samo prošle godine, imali smo preko pet milijuna posjetitelja u cijeloj mreži, a od samih početaka kroz naše muzeje prošlo je više od 15 milijuna posjetitelja. Trenutno smo blizu brojci od 50 muzeja globalno, u više od 25 zemalja na četiri kontinenta, te imamo više od 300 zaposlenika, od kojih malo manje od 100 sjedi u zagrebačkom uredu.
Koji je vaš savjet za mlade poduzetnike?
Mladi, vjerujte u svoju ideju. Ako ste skupili dovoljno znanja, ne dajte da vas netko odgovori. Sigurno će vam netko nabrojati sto razloga zašto nešto neće funkcionirati. Morate vjerovati u sebe, imati 'back up' plan, malo sreće i nadati se da će vaša ideja upaliti.
Na što ste najponosniji i gdje se vidite za deset godina?
Na početku, kad smo razmišljali što može biti za deset godina, ovo što imamo danas je bilo nezamislivo. Idemo dan po dan i ne zamaramo se što će biti, no nadamo se da će se muzej još više proširiti, biti zabavniji, posjećeniji i uspješniji. Ponosni smo na sve što smo izgradili, i mislimo da je Metamorfoza idealno ime za našu tvrtku jer stalno prolazi kroz promjene i faze rasta.
Na kakvim su lokacijama muzeji u drugim gradovima?
Neki su na neobičnim lokacijama poput shopping centara, no većina je zapravo u centru grada i na najprometniji glavnim ulicama, kao što je i zagrebački u Ilici.
Zašto je Muzej Iluzija jedinstven u svijetu?
Originalni koncept Muzeja Iluzija je, kao spoj učenja i zabave, zanimljiv svim uzrastima, i to je ključno za naš uspjeh. Interaktivni eksponati omogućavaju posjetiteljima da kroz zabavu i smijeh nauče kako funkcionira ljudski mozak, a svoje uzbudljive doživljaje dijele na društvenim mrežama i tako potiču daljnji interes. Do ljeta ćemo imati ukupno 50 muzeja te nas to čini najvećim privatnim lancem muzeja u svijetu, a cijelom mrežom muzeja upravlja tim iz Zagreba. Ljudima kod nas i dalje nije potpuno jasno da je Muzej Iluzija hrvatski proizvod koji je krenuo iz Zagreba te se u zadnjih devet godina proširio po cijelom svijetu.