Niske temperature mogu uzrokovati niz neugodnih pojava - probleme s disanjem, ukočene zglobove, zimsku depresiju i umor, ali zato lakše trošimo kalorije i topimo masnoće. Zato hladnoća nije razlog za prestanak vježbanja u prirodi - potrebno je samo prilagoditi uvjete treninga.
Budući da hladan zrak loše djeluje na mišiće koji se naprežu i grče, bitno je barem deset minuta zagrijavanja prije vježbanja. Ako je vani ekstremno hladno, a patite od astme, preko usta stavite šal kako bi se zrak koji udišete zagrijavao. Ljudi često zbog hladnoće manje osjećaju žeđ, pa ne zaboravite ponijeti tekućinu i redovito piti.
Kisik teže dolazi do pluća
U normalnim vremenskim uvjetima nos, usta i grlo griju i vlaže kisik prije nego što dođe do pluća. Kad je zrak hladan, mišići respiratornog sustava se grče, što vodi do teškoća s disanjem i kašlja. Suh i hladan zimski zrak posebne probleme stvara astmatičarima. U kombinaciji sa zagađenjem, grijanjem i maglom, česti izlasci iz zagrijanih prostorija su okidači napadaja astme.
Kemijska ravnoteža
Serotonin i melatonin su hormoni koji imaju veliku ulogu kod emocija, spavanja i količine energije. Serotonin je povezan s dobrim raspoloženjem, a melatonin je jamac dobrog i čvrstog sna - a tijelo ga najviše proizvodi upravo u zimskim mjesecima.
Pojava sezonske depresije
Simptomi sezonske depresije najjači su u zimskim mjesecima. Razlog leži u manjku sunčeve svjetlosti tijekom zime, a ovo stanje češće pogađa žene nego muškarce.
Koža, kosa i nokti pucaju i gube sjaj
Niske temperature mogu oslabiti tjeme i korijen kose, a time i vrhove. Zimi je koža lica često crvena jer većina krvi odlazi u vitalne organe. Normalna boja lice vraća se čim se organizam ugrije. Nokti brže rastu ljeti nego zimi jer je u hladnije doba godine cirkulacija slabija.
Jaka bol i ukočeni zglobovi
Neugodan i bolan osjećaj kao da nemamo prste na nogama ili rukama može biti znak mnogih bolesti, ali najčešće je povezan s hladnoćom i nije opasan, a vrlo lako se može spriječiti nošenjem toplije odjeće.
Srce pumpa više krvi
Hladnoća tjera srce da brže i bolje radi. Srce tad pumpa više krvi oko vitalnih organa i oni ostaju zagrijani. Ostali organi zato primaju manje krvi pa mnogi ljudi osjećaju pothlađenost – što se prvo vidi na prstima ruku i nogu.
Veća šansa za srčani udar
Kako bi se osigurala optimalna toplina tijela, srce pojačano radi kako bi dovelo više krvi do naših ekstremiteta, a rezultat toga je povišeni krvni tlak koji vodi do srčanog udara.
Astma izazvana vježbanjem
Ovakav tip astme javlja se zbog tjelesnog napora koji kod osjetljivih osoba izaziva bronhospazam - prolaznu opstrukciju dišnih putova koja se obično javlja od 5 do 15 minuta nakon završetka intenzivne tjelesne aktivnosti ili odmah po završetku.
Rizik od rijetkih ozljeda
Niske temperature mogu uzrokovati ozebline zbog dugotrajnog izlaganja kože hladnom zraku. Javlja se i pothlađenost, a definira se kao stanje kad je temperatura tijela manja od 35°C. Liječenje treba započeti praćenjem rada srca i zaustavljanjem daljnjeg gubitka topline.
Manjak vitamina D
Nastaje tijekom izlaganja suncu pa ga tijelo tijekom zimskih mjeseci teško proizvodi zbog kratkih tmurnih dana i dugih noći. Izuzetno je važan za zdrave kosti i zube, a nedostatak vitamina D povezuje se s multiplom sklerozom, karcinomom, raznim alergijama i bolestima srca.
Idealno doba za zaraze
Mnoga istraživanja pokazuju da hladnoća ne utječe na pad imuniteta, ali utječe na prijenos i razmnožavanje virusa. Znanstvenici tvrde da se virus gripe lakše prenosi u hladnijim nego toplijim mjesecima.