Kriza uzrokovana pandemijom donijela je i niz drugih problema. Zbog socijalne distance mnogi se osjećaju usamljeno što na duge staze može imati velik utjecaj na mentalno zdravlje, piše Big Think.
Novija istraživanja pokazuju da se oni s više empatije i razumijevanja osjećaju manje usamljeno, bez obzira na to koliko društvenih kontakata imaju. Je li takvi ljudi bolje podnose samoću nije do kraja istraženo, no neuropsihijatar Dr. Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu sa svojim kolegama objavio je rezultate istraživanja u časopisu International Psychogeriatrics. Došli su do zaključaka da je mudrost kao takva povezana sa stopom usamljenosti. U istraživanju je sudjelovalo 340 ljudi različite životne dobi.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Tjelesni kontakt je potreban, ali moramo prihvatiti novu stvarnost'
- Usamljenost ne označava samo fizičku samoću. Usamljenost je subjektivni doživljaj. Ona je jaz između odnosa koje imate i one koje priželjkujete - rekao je dr. Jeste.
Objavljena studija referirala se na literaturu i zaključke koji sugeriraju da je mudrost složena ljudska osobina sa specifičnim komponentama. Neki od njih su sposobnost reguliranja emocija, samorefleksija i prosocijalna ponašanja poput empatije, odlučnosti i tolerancije prema drugima. Te komponente uvedene su u istraživanje.
Usamljenost najviše pogodila tri ključne dobi
Ispitana je povezanost usamljenosti s mudrošću kod ljudi u dobi od 27 do 101 godine. Rezultati nisu bili najbolji. Otprilike 76 posto ispitanika osjeća umjerene do teže oblike usamljenosti. Istraživači su otkrili neobičnu vezu između usamljenosti i dobi. Troje najpogođenijih su ljudi iz tri različite dobne skupine. Jedan je u kasnijim dvadesetima, drugi u srednjim pedesetima i treći u kasnim osamdesetima.
S druge strane, rezultati pokazuju da što je sudionik mudriji, to je manje vjerojatno da će osjetiti neku vrstu usamljenosti. Istraživači su mudrost 'mjerili' prema šest važnih aspekata, a to su altruizam, osjećaj za pravdu, opće poznavanje života, upravljanje emocijama, prihvaćanje različitosti i odlučnost.
Rezultati pokazuju da su mudriji pojedinci u dobrom društvu, bez obzira jesu li okruženi ljudima ili ne. Iako mudrost predstavlja širok pojam prosocijalnih ponašanja, na osnovu definicije prema kojoj se istraživalo može se zaključiti da se u ovom slučaju mudrost najviše odnosi na reguliranje emocija i empatiju.