Ni jedan organ, pa tako ni mozak, nije imun na starenje. Od 20. do 90. godine njegova se masa u prosjeku smanjuje za 5-10 posto. S godinama slabe refleksi, usporavaju se kretnje, govor postaje polaganiji, a slabi i pamćenje. Posebno ono kratkoročno koje je ključno za stjecanje novih znanja i vještina.

No dobra je vijest da mozak, poput mišića, možemo nabildati te ga redovitim treniranjem održati vitalnim i zdravim. Znanstvenici smatraju da je jedan od razloga mentalnog propadanja to što se sa starenjem smanjuje protok krvi u krvnim žilicama koje lako začepe kolesterol i masti. Uslijed visokog krvnog tlaka žilice lako i pucaju, a takvi mali udari, nerijetki u starijoj dobi i najčešće neotkriveni, uzrokuju trajno i progresivno oštećenje mozga. Iako u prosjeku teži samo 1,4 kg, što je oko dva posto ukupne tjelesne težine, mozak troši čak 20 posto kisika iz tijela.

Stoga je, po mišljenju znanstvenika, drugi krivac za oštećenja mozga oksidativni stres povezan sa štetnim djelovanjem slobodnih radikala koji “divljaju” kad je prehrana siromašna antioksidansima. Kad stanice mozga odumiru ili su oštećene, zdrave neurone (živčane stanice) napadaju upalne kemikalije. Izgubi li se 40 ili više posto dopaminskih neurona, posljedica može biti i Parkinsonova bolest.

No znanstvenici tvrde da je starenje mozga moguće usporiti i odgoditi. S njima se slaže i ugledni hrvatski neurolog, prof.dr.sc. Ivo Lušić, predstojnik Klinike za neurologiju KBC-a Split.

- Starenje ne znači nužno i slabljenje mentalnog zdravlja. Ako bolest ne uzrokuje oštećenje ili smrt stanica, većina neurona do kraja našeg života ostaje zdrava. Problem nije u broju živčanih stanica, nego u opadanju broja međusobnih veza između tih stanica koje primaju, obrađuju i prenose informacije unutar mozga - ističe dr. Lušić.

Zbog nekorištenja veze između pojedinih neurona slabe te nam se čini da smo neke stvari, koje smo prije znali i u pola noći, nepovratno zaboravili. No te su informacije najčešće samo zagubljene negdje u mozgu, a mi ih zbog oslabljenih veza između neurona ne možemo pronaći. 

No ako stalno učite i razvijate sposobnosti, veze između neurona bit će sve brojnije i čvršće, obujam moždanog kapaciteta se povećava te će cijeli sustav bolje i dulje funkcionirati. 

 - Kondiciju mozga možemo poboljšati redovitom tjelesnom aktivnošću i stalnim suočavanjem s novim izazovima, a to će usporiti slabljenje mentalnih funkcija - kaže dr. Lušić te ističe kako dobro istreniran mozak starije osobe može biti učinkovitiji od mozga mladog čovjeka. On sagledava širu sliku problema te u moru informacija lakše izdvaja one bitne i brže pronalazi rješenja.

Prehrana je važna 

I mozak traži kvalitetnu hranu, a najviše su mu potrebni antioksidansi jer mozak troši čak 20 posto kisika koji organizam dobiva. 

Gradite mišiće 

I fizičkom aktivnošću naše tijelo, a time i mozak, dobiva više kisika, koji je neophodan za stvaranje veza među neuronima.

Martina Gajski, psihologinja

Jedinstven: Mozak se obnavlja cijeli život

Psihičke sposobnosti sa starenjem opadaju sporije od fizičkih. Iako o biološkoj podlozi ovisi koliko ćemo brzo starjeti, aktivnim angažmanom poput učenja možemo očuvati funkcije mozga. Na naše psihičke funkcije utječe i stil života - izbor prehrane, količina stresa, društveni život, kvalitetan san i redovito vježbanje.

Mozak uči tijekom cijelog života te pritom ima sposobnost usvajanja novih znanja i vještina. To svojstvo, neuroplastičnost, omogućuje da se formiraju nove veze između postojećih stanica mozga i da se propadanje nekih neuralnih mreža nadomjesti novima. 

I u 100. možete biti Nikola Tesla

Mozak se može usporediti s mišićima. Ako ih ne koristimo, mišići, tetive i ligamenti propadaju, a isto se događa i s mozgom koji nije u funkciji, kaže neurolog dr. Ivo Lušić.

Cjeloživotno učenje uvelike pomaže u prevenciji ili odgađanju Alzheimerove bolesti, a znanstvenici smatraju da mozak od posljedica starenja štiti i razina obrazovanja.

No mnoge se starije osobe zbog smanjenih fizičkih sposobnosti sve manje kreću i vrijeme uglavnom provode kod kuće.

To često dovodi do emocionalnih problema i depresivnosti, a oni negativno utječu na opću motivaciju. 

- Zbog osjećaja usamljenosti i stalnog boravka na jednome mjestu osoba se ponekad veže uz medije poput televizije koja pasivno prenosi informacije i mozak se ulijeni - kaže psihologinja Martina Gajski.

Stoga nastojte izbjegavati rutinu te mozgu omogućite što više različitih podražaja kako biste ga ponovno “zagrijali” i razbudili.

- Čitanje knjiga pokazalo se vrlo dobrom strategijom očuvanja od pada kognitivnih funkcija, a također i pisanje. Zapisujte misli, razvijajte kreativnost postavljanjem novih izazova. Šah, mozgalice i slično mogu pomoći pri mentalnoj stimulaciji i razvijanju aktivnosti mozga- savjetuje psihologinja Gajski.

Lav Tolstoj

Slavni ruski romanopisac naučio je voziti bicikl u 67. godini, a pisao je do kraja svog burnog života.

Dragutin Tadijanović 

Hrvatski pisac živio je 102 godine, a u poznoj dobi naučio se služiti računalom.

Kraljica Viktorija

Sa 68 godina naučila je hindski, najrašireniji od hindustanskih jezika. 

I mozak voli fine zalogaje

• Orasi sporo otpuštaju energiju i bogati su antioksidansima, željezom i omega-3 masnim kiselinama te proteinima i vitaminom E. Prehrana koja uključuje više od dva posto oraha može potpuno zaustaviti, pa i ispraviti kognitivne i motoričke nedostatke koji su posljedica starenja mozga, pokazalo je istraživanje.
• Borovnice su korisne u usporavanju demencije i posljedica Alzheimerove bolesti te pridonose boljem učenju i poboljšanju motoričkih sposobnosti.
• Rajčica sadrži likopen, antioksidans koji poboljšava kognitivne funkcije i smanjuje rizik od degenerativnih mentalnih bolesti te pomaže ublažiti štete uzrokovane Alzheimerovom bolešću.
• Riba, posebno losos i tuna, obiluje omega-3 masnim kiselinama koje pomažu u održavanju zdravog živčanog sustava, jačaju pamćenje, pogotovo kod starijih. Tuna sadrži i aminokiseline koje obnavljaju i poboljšavaju funkcije moždanih stanica. Jedete li ribu na tjednoj bazi možete smanjiti rizik od demencije, moždanog i srčanog udara te ublažiti tjeskobu i posljedice stresa. 
• Tamna čokolada, uz antioksidanse, sadrži i minerale poput magnezija i željeza koji pomažu pri prijenosu kisika do stanica mozga.